%0 Journal Article
%T Etizacija u svjetlu dihotomije prava i morala
%A Bari£¿i£¿
%A Pavo
%A £¿ovi£¿
%A Ante
%J -
%D 2019
%R 10.21464/sp34107
%X Sa£¿etak £¿lanak nastoji rasvijetliti tendencije suvremene etizacije u razli£¿itim podru£¿jima £¿ivota, od gospodarstva i tehnike do znanosti i politike, s posebnim naglaskom na pravnu domenu. Klju£¿no je pitanje: kako se danas masovno nabujala etizacija svijeta £¿ivota odnosi prema na£¿elu odvajanja prava i morala te prema vladavini prava kao minimuma morala u dru£¿tvu? Teoretsko je polazi£¿te za ovo razmatranje Thomasiusova podjela naravnoga prava na honestum, decorum i iustum te Kantova dihotomija metafizi£¿kih temelja nauka o pravu i kreposti u Metafizici £¿udore£¿a. Taj je okvir upravo vrhunac prosvjetiteljskih nastojanja za strogim odvajanjem sfere zakonitosti i moralnosti. Postavlja se u tom sklopu pitanje, potkopavaju li suvremene eti£¿ke tendencije prosvjetiteljsko naslije£¿e za£¿tite ljudskih prava. Na temelju takva dihotomna modela dalje se ra£¿£¿lanjuje utjecaj nedavne ekspanzije profesionalnih, medicinskih, znanstvenih, poslovnih i drugih oblika etike, masovno uspostavljanje eti£¿kih povjerenstava, politi£¿ka korektnost i djelovanje javnoga mnijenja na okvir ljudskih temeljnih sloboda. Za ilustraciju prikazana su dva ogledna primjera iz Hrvatske ¨C normativni nedostaci eti£¿koga kodeksa i zloporaba eti£¿koga tijela u politi£¿ke svrhe. U zaklju£¿ku se obrazla£¿e kako suvremena etizacija mo£¿e donijeti dobre plodove promicanjem £¿udorednih pitanja i pravne za£¿tite. Me£¿utim, ona ne smije prekora£¿ivati granice i potkopavati vladavinu prava. Razdvajanje morala i prava znatna je ba£¿tina demokratske ustavne dr£¿ave. Neobuzdana i preobilna etizacija raznih sfera, me£¿utim, mo£¿e biti pogubna za dobro ure£¿enje i blagostanje u suvremenom, sve vi£¿e pluralisti£¿kom i multikulturnom dru£¿tvu. Primjerenije je stoga da o pravu sude nepristrani sudci i neovisni sudovi, dr£¿e£¿i se u pravorijeku stolje£¿ima izborenih i utvr£¿enih mjerila pravednosti; oni to zacijelo £¿ine znatno pravednije nego £¿to bi to £¿inili provizorni eti£¿ki odbori i ad hoc imenovani povjerenici. Etika se mo£¿e baviti unutarnjom stranom djelovanja i moralnim maksimama. No, eti£¿ke maksime nisu uvijek vezane uz izvanjsku pravnu prisilu. O toj bitnoj razlici, koju bi svako dru£¿tvo trebalo pa£¿ljivo razgrani£¿iti i propisati, ovisi u bitnome ostvarenje ljudske slobode u njezinoj punini
%K etizacija
%K pravo
%K moral
%K zakonitost
%K moralnost
%K minimum morala
%K eti£¿ka komisija
%K eti£¿ki kodeks
%K lov na vje£¿tice
%K vrijednosni pluralizam
%K demokracija
%K vladavina prava
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=326750