Pokreta？i nastanka otpada od hrane u hrvatskim ku？anstvima

Sa？etak Mnogi socijalni i ekonomski trendovi poti？u gubitak hrane na razini ku？anstava. Ti trendovi, zajedno s pogre？kama u planiranju kupovine i pripremi hrane, neto？noj interpretaciji datumskih oznaka upotrebljivosti hrane, neodgovaraju？em skladi？tenju, kao i neznanju o iskoristivosti ostataka obroka, doveli su do toga da su ku？anstva najve？i pojedina？ni sektor u proizvodnji otpada od hrane. Cilj rada je istra？iti kako svakodnevne prakse u ku？anstvima povezane s hranom dovode do otpada od hrane. Provedeno je istra？ivanje s ciljem utvr？ivanja pona？anja hrvatskog stanovni？tva u postupcima pravljanja hranom koji su povezani s otpadom od hrane. Gotovo polovica (48%) ispitanika navela je kako je glavni krivac za nastanak otpada od hrane u ku？anstvima prevelika koli？ina pripremljenog obroka, dok je za tre？inu ispitanika na drugom mjestu razloga nastanka otpada od hrane prevelika koli？ina kupljenih namirnica (28,5%). Od ispitanika je zatra？eno i da procjene koje aktivnosti provode kako bi smanjili otpad od hrane u njihovim ku？anstvima. Najvi？e ispitanika (34,8%) navelo je kako nahrani psa ili ma？ku. Gotovo tre？ina ispitanika (27,6%) baci preostalu hranu iz obroka u kantu za sme？e. Ve？ ina ispitanika smatra kako je bacanje hrane financijski gubitak za ku？anstvo (68,1%), negativno utje？e na okoli？ 63,1%) te da ve？inom bacaju hranu kada sumnjaju u njenu zdravstvenu ispravnost (54,3%)