Fenotip spavanja u djece s Downovim sindromom – izmijenjena arhitektura spavanja i poreme？eno disanje u snu

Sa？etak Cilj: Istra？iti arhitektoniku spavanja i disanja tijekom sna u djece s Downovim sindromom. Metode: Cjelono？na videopolisomnografija (V-PSG) u skupini djece s Downovim sindromom i u onoj iz op？e populacije odgovaraju？e dobi i zrelosti. Rezultat: Analiza polisomnografskih parametara pokazala je da djeca s Downovim sindromom, u usporedbi s normativima u zdrave djece u op？oj populaciji, odgovaraju？e dobi i zrelosti, imaju zna？ajno kra？u latenciju spavanja (SL) p=0,007, kra？e ukupno vrijeme spavanja (TST) p=0,004, ni？u efikasnost spavanja (SE) p=0,010, manje NREM1 faze spavanja p=0,0002, manje NREM3 faze spavanja p=0,034, manje REM spavanja p= 0,034 (na ra？un vi？e povr？nog NREM2 spavanja, ali ne statisti？ki zna？ajno, p=0,069) i da provode vi？e vremena budni nakon zapo？imanja spavanja (p=0,0002). Djeca s Downovim sindromom imaju zna？ajno vi？e opstruktivnih apneja i hipopneja po satu spavanja (vi？i OAHI) p=0,008, ali imaju manje centralnih apneja po satu spavanja (ni？i CAI) p=0,041, ？to pridonosi statisti？ki nezna？ajno ni？em ukupnom AHI-u (p=0,762) u djece s Downovim sindromom. Prosje？no i najdulje trajanje apneja nije se zna？ajno razlikovalo izme？u dviju skupina. Djeca s Downovim sindromom su imala zna？ajno ni？e i prosje？ne i nadir saturacije kisika (p=0,008 i p=0,001). Zaklju？ak: Mo？emo prevenirati ve？inu respiratornih komplikacija u djece s Downovim sindromom podizanjem svjesnosti njihovih roditelja o poreme？ajima spavanja u te djece, ali i zdravstvenih djelatnika, te uklju？ivanjem rutinske cjelono？ne videopolisomnografije u njihovo pra？enje