Latencije kognitivnih slu？nih evociranih potencijala kod djece s umjetnom pu？nicom

Sa？etak Umjetnom pu？nicom (UMP-om), prelingvalno slu？no o？te？ena djeca dobivaju mogu？nost razvoja slu？anja, a time i govora. Najzna？ajniji ？imbenik uspje？nosti kori？tenja umjetnom pu？nicom je njezina ugradnja u ？to ranijoj ？ivotnoj dobi jer se time stvaraju preduvjeti za normalan razvoj govora te ？to ranija, ciljana, planirana i dobro provedena slu？no-govorna rehabilitacija. Unato？ tome, kod neke djece slu？anje i govor se ne razvijaju prema o？ekivanju, iako za to ne postoje naoko vidljivi razlozi. Metoda kognitivnih slu？nih evociranih potencijala (CAEP) jedan je od na？ina na koji se mo？e ispitati funkcionalnost slu？ne kore i vi？ih, kognitivnih funkcija koje sudjeluju u slu？no-govornoj obradi. Duljina latencija valova CAEP-a daje podatke o lezijama provo？enja slu？nog signala na razini slu？ne kore mozga. U ovom istra？ivanju sudjelovalo je dvadesetero (20) djece s ugra？enim UMP-om, u dobi od osam do deset godina. Kod desetero (10) njih slu？anje i govor se dobro razvija – S3, dok kod njih desetero (10) slu？anje i govor se ne razvijaju prema o？ekivanju – S2. U grupe su razvrstani prema kapacitetu govornog audiograma (KAPRA). Svi su koristili isti tip UMP-a, imali su u trenutku snimanja uklju？en isti broj kanala i koristili istu strategiju kodiranja procesora. UMP im je ugra？en do dobi od 3 i pol godine. Osim o？te？enja sluha, drugih deficita u ove djece nije bilo. Kao kontrolna skupina, metodom slu？ajnog uzorka, odabrano je desetero (10) djece, uredna sluha i govora, u dobi od osam do deset godina – S1. CAEP-i su snimani na 32-kanalnom ure？aju tipa Neuroscan. Kori？tena su dva podra？aja: tonski (1 kHz i 2 kHz) i govorni (dva dupla sloga sastavljena od dva samoglasnika i dva suglasnika). Primijenjena je oddball paradigma, a ispitanici su morali stisnuti gumb kad bi ？uli ciljni podra？aj. Analizirale su se latencije valova P1, N1, P2, N2 i P3 za ciljni i neciljni podra？aj. Usporedba rezultata ispitivanja i statisti？ka obrada neparametrijskim testovima pokazali su da se djeca iz S2 razlikuju od djece iz S1 i S3 u duljini latencija analiziranih valova. Maturacijski procesi, provo？enje i zamje？ivanje te kognitivna obrada tonskog podra？aja sporije se odvijaju u S2, a za govorni podra？aj ka？njenje se javlja u kategorizaciji i kognitivnoj obradi. Usporedbom S1 i S3 za govorni podra？aj nisu na？ene razlike me？u njima. Razlike su postojale samo u kategorizaciji tonskog podra？aja – djeca iz S3 su bila lo？ija