%0 Journal Article
%T Latencije kognitivnih slu£¿nih evociranih potencijala kod djece s umjetnom pu£¿nicom
%A Munivrana
%A Bo£¿ka
%J -
%D 2016
%X Sa£¿etak Umjetnom pu£¿nicom (UMP-om), prelingvalno slu£¿no o£¿te£¿ena djeca dobivaju mogu£¿nost razvoja slu£¿anja, a time i govora. Najzna£¿ajniji £¿imbenik uspje£¿nosti kori£¿tenja umjetnom pu£¿nicom je njezina ugradnja u £¿to ranijoj £¿ivotnoj dobi jer se time stvaraju preduvjeti za normalan razvoj govora te £¿to ranija, ciljana, planirana i dobro provedena slu£¿no-govorna rehabilitacija. Unato£¿ tome, kod neke djece slu£¿anje i govor se ne razvijaju prema o£¿ekivanju, iako za to ne postoje naoko vidljivi razlozi. Metoda kognitivnih slu£¿nih evociranih potencijala (CAEP) jedan je od na£¿ina na koji se mo£¿e ispitati funkcionalnost slu£¿ne kore i vi£¿ih, kognitivnih funkcija koje sudjeluju u slu£¿no-govornoj obradi. Duljina latencija valova CAEP-a daje podatke o lezijama provo£¿enja slu£¿nog signala na razini slu£¿ne kore mozga. U ovom istra£¿ivanju sudjelovalo je dvadesetero (20) djece s ugra£¿enim UMP-om, u dobi od osam do deset godina. Kod desetero (10) njih slu£¿anje i govor se dobro razvija ¨C S3, dok kod njih desetero (10) slu£¿anje i govor se ne razvijaju prema o£¿ekivanju ¨C S2. U grupe su razvrstani prema kapacitetu govornog audiograma (KAPRA). Svi su koristili isti tip UMP-a, imali su u trenutku snimanja uklju£¿en isti broj kanala i koristili istu strategiju kodiranja procesora. UMP im je ugra£¿en do dobi od 3 i pol godine. Osim o£¿te£¿enja sluha, drugih deficita u ove djece nije bilo. Kao kontrolna skupina, metodom slu£¿ajnog uzorka, odabrano je desetero (10) djece, uredna sluha i govora, u dobi od osam do deset godina ¨C S1. CAEP-i su snimani na 32-kanalnom ure£¿aju tipa Neuroscan. Kori£¿tena su dva podra£¿aja: tonski (1 kHz i 2 kHz) i govorni (dva dupla sloga sastavljena od dva samoglasnika i dva suglasnika). Primijenjena je oddball paradigma, a ispitanici su morali stisnuti gumb kad bi £¿uli ciljni podra£¿aj. Analizirale su se latencije valova P1, N1, P2, N2 i P3 za ciljni i neciljni podra£¿aj. Usporedba rezultata ispitivanja i statisti£¿ka obrada neparametrijskim testovima pokazali su da se djeca iz S2 razlikuju od djece iz S1 i S3 u duljini latencija analiziranih valova. Maturacijski procesi, provo£¿enje i zamje£¿ivanje te kognitivna obrada tonskog podra£¿aja sporije se odvijaju u S2, a za govorni podra£¿aj ka£¿njenje se javlja u kategorizaciji i kognitivnoj obradi. Usporedbom S1 i S3 za govorni podra£¿aj nisu na£¿ene razlike me£¿u njima. Razlike su postojale samo u kategorizaciji tonskog podra£¿aja ¨C djeca iz S3 su bila lo£¿ija
%K CAEP
%K ERP
%K govorni podra£¿aj
%K djeca s umjetnom pu£¿nicom
%K slu£¿anje
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=264941