Intervencije Maksimilijana Vrhovca u proces stipendiranja klerika Bosne Srebrene.

Sa？etak Sredstvima zaklade, koju je 1785. osnovao Josip II., u sljede？im ？e desetlje？ima, sve do prekida 1843. godine, biti financirano ？kolovanje preko 250 mladih klerika Franjeva？ke provincije Bosne Srebrene. No, osim dodjele nov？anih sredstava na samom je po？etku malo ？to bilo u？injeno ？to se ti？e organiziranja i usustavljivanja cjelokupnog procesa koji je bio povjeren paski Kraljevskog ugarskog namjesni？kog vije？a. Ubrzo se pokazalo kako nije izvedivo jednostrano uklapanje bosanskih klerika u obrazovne okvire i standarde va？e？e u ugarsko-hrvatskoj polovici Habsbur？ke Monarhije. Razvile su se brojne pote？ko？e koje su se najvi？e ogledale u disciplinskim problemima koje su klerici izazivali u samostanima lokalnih franjeva？kih provincija u kojima su bili smje？teni, osobito u Zagrebu kao sjedi？tu Provincije sv. Ladislava. Na taj je na？in od samih po？etaka u proces bio uklju？en zagreba？ki biskup Maksimilijan Vrhovac. Na poticaj vi？ih instancija on je u dva navrata iznio vlastite prijedloge reorganizacije cijelog procesa s ciljem postizanja njegove pune u？inkovitosti. U radu se opisuje kontekst nastanka i sadr？aj svakog od prijedloga te se nastoje prikazati na？ini i posljedice njihove aplikacije gotovo tri desetlje？a nakon dolaska prvih grupa klerika