%0 Journal Article
%T Intervencije Maksimilijana Vrhovca u proces stipendiranja klerika Bosne Srebrene.
%A BARI£¿I£¿
%A Rudolf
%J -
%D 2017
%X Sa£¿etak Sredstvima zaklade, koju je 1785. osnovao Josip II., u sljede£¿im £¿e desetlje£¿ima, sve do prekida 1843. godine, biti financirano £¿kolovanje preko 250 mladih klerika Franjeva£¿ke provincije Bosne Srebrene. No, osim dodjele nov£¿anih sredstava na samom je po£¿etku malo £¿to bilo u£¿injeno £¿to se ti£¿e organiziranja i usustavljivanja cjelokupnog procesa koji je bio povjeren paski Kraljevskog ugarskog namjesni£¿kog vije£¿a. Ubrzo se pokazalo kako nije izvedivo jednostrano uklapanje bosanskih klerika u obrazovne okvire i standarde va£¿e£¿e u ugarsko-hrvatskoj polovici Habsbur£¿ke Monarhije. Razvile su se brojne pote£¿ko£¿e koje su se najvi£¿e ogledale u disciplinskim problemima koje su klerici izazivali u samostanima lokalnih franjeva£¿kih provincija u kojima su bili smje£¿teni, osobito u Zagrebu kao sjedi£¿tu Provincije sv. Ladislava. Na taj je na£¿in od samih po£¿etaka u proces bio uklju£¿en zagreba£¿ki biskup Maksimilijan Vrhovac. Na poticaj vi£¿ih instancija on je u dva navrata iznio vlastite prijedloge reorganizacije cijelog procesa s ciljem postizanja njegove pune u£¿inkovitosti. U radu se opisuje kontekst nastanka i sadr£¿aj svakog od prijedloga te se nastoje prikazati na£¿ini i posljedice njihove aplikacije gotovo tri desetlje£¿a nakon dolaska prvih grupa klerika
%K Maksimilijan Vrhovac
%K Bosna Srebrena
%K zaklada Josipa II.
%K obrazovanje
%K franjevci
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=293901