|
- 2018
Ruggiero Giuseppe Boscovich / Ru?er Josip Bo?kovi?, Breve memoria sul lotto di Roma (1765), Editio princeps rukopisa u Bancroft Library u BerkeleyuKeywords: Ru?er Bo?kovi?, teorija vjerojatnosti, teorija igara, rimska tombola, Federico Marcello Lante, Congregatio bonae regiminis / Zbor za dobru upravu, etika, politi?ka filozofija, gospodarstvo Abstract: Sa?etak Editio princeps Bo?kovi?eva rukopisa Breve memoria sul lotto di Roma ovdje se objavljuje prema ?istopisnom prijepisu, koji je pohranjen u Bancroft Library u sastavu University of California u Berkeleyu, u zbirci Boscovich Papers s Truhelkinom oznakom No 65 iz 1924. godine i s aktualnom signaturom: Carton 1, Part 1: no. 65, Folder 1:82. Transkripcija Bo?kovi?eva rukopisa Breve memoria sul lotto di Roma popra?ena je bilje?kama i uvodom, u kojem se: 1. opisuje rukopis; 2. predo?uje sadr?aj Bo?kovi?eva spisa iz teorije igara; 3. prikazuje stanje njegove (ne)istra?enosti; 4. kratko izla?u tri Bo?kovi?eva pristupa rimskoj tomboli te 5. ocjenjuju nakane i zna?enje rukopisa. Rukopis je Bo?kovi? dovr?io i potpisao 26. srpnja 1765. godine u ljetnikovcu Villa di Bagnaia, gdje ga je i predo?io kardinalu Federicu Marcellu Lanteu Montefeltru della Rovere, prefektu Zbora ?za dobro upravljanje? (Congregatio bonae regiminis) u papinskom Rimu. Me?u raznim obja?njenjima rimske tombole kardinala Lantea zanimali su matemati?ki principi igre i stoga je on potaknuo profesora matematike da sastavi ?kratak podnesak? (breve memoria) matemati?koga karaktera. U skladu s tim poticajem Bo?kovi? je svoj spis podijelio u tri dijela. U prvom je izlo?io pojmove dvojke, trojke, ?etvorke i petorke (ambo, terna, quaterna, cinquina) te utvrdio njihov maksimalni broj za javnu igru koja se igra s 90 brojeva. U drugom dijelu raspravljao je o rimskoj tomboli kao teorijskom modelu (in sestesso) ili, kako Bo?kovi? izri?ito formulira, ?neovisno o tro?kovima ugovaratelja zakupa za slu?benike i u druge svrhe i o iznosu koji ugovaratelji pla?aju vladaru kad igru uzimaju u zakup.? Bo?kovi? je podrobno opisao ?etiri vrste zgoditaka u rimskoj tomboli: 1. kad se redom, u nizu izvla?enja, pojedina?no izvla?e brojevi (semplici umeri); 2. kad se igra na ?odabrani broj? (numero eletto); 3. kad se odjednom izvla?i pet brojeva, a igra se na ?dvojku? (ambo); 4. kad se se odjednom izvla?i pet brojeva, a igra se na ?trojku? (terna). Za te ?etiri vrste igre Dubrov?anin je potom ispitao kako se po?tuje zahtijevana jednakost sudionikā u igri. Nakon matemati?ke analize izrekao je ovaj zaklju?ak: ?U svakom slu?aju, igra ostaje nejednaka, s gubitkom za igra?e i dobitkom za ugovaratelja lutrije.? Da bi se uspostavila jednakost u igri, treba, sugerira Bo?kovi?, cijenu svake sre?ke za tombolu umanjiti za postotak, za koji je u matemati?koj analizi utvr?eno da iskazuje stupanj nejednakosti u igri. Kako je u takvu modelu ugovaratelj tombole jedini ‘igra?’ sa sigurnim dobitkom, treba raspraviti odnos toga dobitka u
|