%0 Journal Article
%T Ruggiero Giuseppe Boscovich / Ru£¿er Josip Bo£¿kovi£¿, Breve memoria sul lotto di Roma (1765), Editio princeps rukopisa u Bancroft Library u Berkeleyu
%A Martinovi£¿
%A Ivica
%J -
%D 2018
%X Sa£¿etak Editio princeps Bo£¿kovi£¿eva rukopisa Breve memoria sul lotto di Roma ovdje se objavljuje prema £¿istopisnom prijepisu, koji je pohranjen u Bancroft Library u sastavu University of California u Berkeleyu, u zbirci Boscovich Papers s Truhelkinom oznakom No 65 iz 1924. godine i s aktualnom signaturom: Carton 1, Part 1: no. 65, Folder 1:82. Transkripcija Bo£¿kovi£¿eva rukopisa Breve memoria sul lotto di Roma popra£¿ena je bilje£¿kama i uvodom, u kojem se: 1. opisuje rukopis; 2. predo£¿uje sadr£¿aj Bo£¿kovi£¿eva spisa iz teorije igara; 3. prikazuje stanje njegove (ne)istra£¿enosti; 4. kratko izla£¿u tri Bo£¿kovi£¿eva pristupa rimskoj tomboli te 5. ocjenjuju nakane i zna£¿enje rukopisa. Rukopis je Bo£¿kovi£¿ dovr£¿io i potpisao 26. srpnja 1765. godine u ljetnikovcu Villa di Bagnaia, gdje ga je i predo£¿io kardinalu Federicu Marcellu Lanteu Montefeltru della Rovere, prefektu Zbora £¿za dobro upravljanje£¿ (Congregatio bonae regiminis) u papinskom Rimu. Me£¿u raznim obja£¿njenjima rimske tombole kardinala Lantea zanimali su matemati£¿ki principi igre i stoga je on potaknuo profesora matematike da sastavi £¿kratak podnesak£¿ (breve memoria) matemati£¿koga karaktera. U skladu s tim poticajem Bo£¿kovi£¿ je svoj spis podijelio u tri dijela. U prvom je izlo£¿io pojmove dvojke, trojke, £¿etvorke i petorke (ambo, terna, quaterna, cinquina) te utvrdio njihov maksimalni broj za javnu igru koja se igra s 90 brojeva. U drugom dijelu raspravljao je o rimskoj tomboli kao teorijskom modelu (in sestesso) ili, kako Bo£¿kovi£¿ izri£¿ito formulira, £¿neovisno o tro£¿kovima ugovaratelja zakupa za slu£¿benike i u druge svrhe i o iznosu koji ugovaratelji pla£¿aju vladaru kad igru uzimaju u zakup.£¿ Bo£¿kovi£¿ je podrobno opisao £¿etiri vrste zgoditaka u rimskoj tomboli: 1. kad se redom, u nizu izvla£¿enja, pojedina£¿no izvla£¿e brojevi (semplici umeri); 2. kad se igra na £¿odabrani broj£¿ (numero eletto); 3. kad se odjednom izvla£¿i pet brojeva, a igra se na £¿dvojku£¿ (ambo); 4. kad se se odjednom izvla£¿i pet brojeva, a igra se na £¿trojku£¿ (terna). Za te £¿etiri vrste igre Dubrov£¿anin je potom ispitao kako se po£¿tuje zahtijevana jednakost sudionik¨¡ u igri. Nakon matemati£¿ke analize izrekao je ovaj zaklju£¿ak: £¿U svakom slu£¿aju, igra ostaje nejednaka, s gubitkom za igra£¿e i dobitkom za ugovaratelja lutrije.£¿ Da bi se uspostavila jednakost u igri, treba, sugerira Bo£¿kovi£¿, cijenu svake sre£¿ke za tombolu umanjiti za postotak, za koji je u matemati£¿koj analizi utvr£¿eno da iskazuje stupanj nejednakosti u igri. Kako je u takvu modelu ugovaratelj tombole jedini ¡®igra£¿¡¯ sa sigurnim dobitkom, treba raspraviti odnos toga dobitka u
%K Ru£¿er Bo£¿kovi£¿
%K teorija vjerojatnosti
%K teorija igara
%K rimska tombola
%K Federico Marcello Lante
%K Congregatio bonae regiminis / Zbor za dobru upravu
%K etika
%K politi£¿ka filozofija
%K gospodarstvo
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=321565