Nova istra？ivanja opatije Bla？ene Djevice Marije u Topuskom i njezini posjedi

Sa？etak Cistercitska opatija Bla？ene Djevice Marije u Toplici bila je jedna od najve？ih crkvenih institucija srednjovjekovnog Ugarskog kraljevstva. Budu？i da je osnovana odlukom kralja Andrije II., dr？alo se da je cijeli samostanski kompleks izgra？en po？etkom 13. stolje？a. Nova arheolo？ka iskopavanja i geofizi？ka istra？ivanja rezultirala su novim saznanjima o izgledu opatijske crkve. Prema poznatim analogijama, pretpostavljeni su korijeni u 12. stolje？u, a kasniji popravci crkve tijekom cijelog 13. stolje？a. Za samostanski kompleks predstavlja se teza da je dogra？en na stariju crkvu u prvoj polovici 13. stolje？a. Crkva je trobrodna, sa sveti？tem zaklju？enim polukru？nom apsidom i s dvjema bo？nim kapelama s polukru？nim apsidama. Opatija je imala veliki posjed koji se prostirao na ju？nom dijelu nekada？nje Gorske ？upanije, na prostoru ome？enom rijekama Kupom i Unom te Zrinskom i Petrovom gorom. Okosnicu cistercitske ekonomije ？inile su grangije, tj. gospodarske jedinice ra？trkane po cijelom posjedu. Na podru？ju nekada？njeg posjeda, prema pisanim izvorima, mogu？e je identificirati pet takvih kompleksa