%0 Journal Article
%T Nova istra£¿ivanja opatije Bla£¿ene Djevice Marije u Topuskom i njezini posjedi
%A Jane£¿
%A Andrej
%J -
%D 2018
%R 10.17018/portal.2018.2
%X Sa£¿etak Cistercitska opatija Bla£¿ene Djevice Marije u Toplici bila je jedna od najve£¿ih crkvenih institucija srednjovjekovnog Ugarskog kraljevstva. Budu£¿i da je osnovana odlukom kralja Andrije II., dr£¿alo se da je cijeli samostanski kompleks izgra£¿en po£¿etkom 13. stolje£¿a. Nova arheolo£¿ka iskopavanja i geofizi£¿ka istra£¿ivanja rezultirala su novim saznanjima o izgledu opatijske crkve. Prema poznatim analogijama, pretpostavljeni su korijeni u 12. stolje£¿u, a kasniji popravci crkve tijekom cijelog 13. stolje£¿a. Za samostanski kompleks predstavlja se teza da je dogra£¿en na stariju crkvu u prvoj polovici 13. stolje£¿a. Crkva je trobrodna, sa sveti£¿tem zaklju£¿enim polukru£¿nom apsidom i s dvjema bo£¿nim kapelama s polukru£¿nim apsidama. Opatija je imala veliki posjed koji se prostirao na ju£¿nom dijelu nekada£¿nje Gorske £¿upanije, na prostoru ome£¿enom rijekama Kupom i Unom te Zrinskom i Petrovom gorom. Okosnicu cistercitske ekonomije £¿inile su grangije, tj. gospodarske jedinice ra£¿trkane po cijelom posjedu. Na podru£¿ju nekada£¿njeg posjeda, prema pisanim izvorima, mogu£¿e je identificirati pet takvih kompleksa
%K cistercitska opatija
%K arheolo£¿ka istra£¿ivanja
%K samostanska arhitektura
%K grobovi
%K arheologija krajolika
%K samostanski posjed
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=318611