Filozofski obzor tema u ？asopisu ？ivot (1919.–1944.) — Obnovljeni ？ivot (1971.–2019.)

Sa？etak Red Dru？be Isusove od samih je po？etaka u viziji provedbe svoje misije neobi？no cijenio filozofiju. O tome uostalom svjedo？e i Ustanove reda, koje za filozofski studijski kurikul nala？u da se u logici, filozofiji prirode, metafizici i etici slijedi Aristotel, a u teologiji pak Toma Akvinski, koji je i sam u najve？oj mjeri prihvatio Aristotelovu misao. Smatrano je naime da je takva filozofija, poznata kasnije kao philosophia perennis, kadra ponuditi pojedina？nim znanostima valjani instrumentarij za spoznaju njihovih vlastitih objekata spoznaje, te tu spoznaju istodobno otvoriti transcendentnoj zbilji, a s druge pak strane postaviti sigurne smjernice za prakti？no djelovanje. Takvu ulogu filozofije njeguje od svojega osnutka pa sve do danas i isusova？ki ？asopis ？ivot, odnosno Obnovljeni ？ivot. Ta filozofija utemeljuje i osna？uje kr？？anski nazor na svijet. Ve？ u prvim godi？tima objavljeni su mnogi antiscijentisti？ki prilozi, kojima se je nastojalo ukazati na nemogu？nost metafizi？kih, odnosno svjetonazorskih pretenzija prirodnih znanosti. U tim je prilozima redovito ukazivano na suzvu？je vjere i razuma. Nije nedostajalo pravih spoznajno–teoretskih i ontolo？kih rasprava, a u specijalnim metafizikama zastupana je mogu？nost dokaza za Bo？ju egzistenciju te odre？enja njegovih atributa, potom supstancijalno jedinstvo du？e i tijela, nadalje ukazivanje na slobodu volje, ？ovjekovu besmrtnost te religioznost kao isklju？ivo ？ovjekovu vlastitost. Kozmolo？ka je problematika bila manje zastupljena. Iz podru？ja prakti？ne filozofije ？asopis je objavljivao priloge o mogu？nosti zasnivanja etike kao znanosti, o aretai？koj problematici, savjesti i dr. U posljednje vrijeme sve je prisutnija problematika iz bioeti？koga podru？ja, gdje se neupitno brani ljudski ？ivot od za？e？a do prirodne smrti. ？asopis je svoju ？ivotnost iskazivao i objavljivanjem priloga iz politi？ke i socijalne problematike. Ako se tomu pridoda uistinu obimno ？tivo iz povijesti filozofije, tj. o filozofima i filozofskim ？kolama, onda se smije zaklju？iti da je ？asopis opravdao dio svojega podnaslova kojim je odre？en kao ？asopis za filozofiju