%0 Journal Article
%T Filozofski obzor tema u £¿asopisu £¿ivot (1919.¨C1944.) ¡ª Obnovljeni £¿ivot (1971.¨C2019.)
%A £¿estak
%A Ivan
%J -
%D 2019
%R https://doi.org/10.31337/oz.74.5.5
%X Sa£¿etak Red Dru£¿be Isusove od samih je po£¿etaka u viziji provedbe svoje misije neobi£¿no cijenio filozofiju. O tome uostalom svjedo£¿e i Ustanove reda, koje za filozofski studijski kurikul nala£¿u da se u logici, filozofiji prirode, metafizici i etici slijedi Aristotel, a u teologiji pak Toma Akvinski, koji je i sam u najve£¿oj mjeri prihvatio Aristotelovu misao. Smatrano je naime da je takva filozofija, poznata kasnije kao philosophia perennis, kadra ponuditi pojedina£¿nim znanostima valjani instrumentarij za spoznaju njihovih vlastitih objekata spoznaje, te tu spoznaju istodobno otvoriti transcendentnoj zbilji, a s druge pak strane postaviti sigurne smjernice za prakti£¿no djelovanje. Takvu ulogu filozofije njeguje od svojega osnutka pa sve do danas i isusova£¿ki £¿asopis £¿ivot, odnosno Obnovljeni £¿ivot. Ta filozofija utemeljuje i osna£¿uje kr£¿£¿anski nazor na svijet. Ve£¿ u prvim godi£¿tima objavljeni su mnogi antiscijentisti£¿ki prilozi, kojima se je nastojalo ukazati na nemogu£¿nost metafizi£¿kih, odnosno svjetonazorskih pretenzija prirodnih znanosti. U tim je prilozima redovito ukazivano na suzvu£¿je vjere i razuma. Nije nedostajalo pravih spoznajno¨Cteoretskih i ontolo£¿kih rasprava, a u specijalnim metafizikama zastupana je mogu£¿nost dokaza za Bo£¿ju egzistenciju te odre£¿enja njegovih atributa, potom supstancijalno jedinstvo du£¿e i tijela, nadalje ukazivanje na slobodu volje, £¿ovjekovu besmrtnost te religioznost kao isklju£¿ivo £¿ovjekovu vlastitost. Kozmolo£¿ka je problematika bila manje zastupljena. Iz podru£¿ja prakti£¿ne filozofije £¿asopis je objavljivao priloge o mogu£¿nosti zasnivanja etike kao znanosti, o aretai£¿koj problematici, savjesti i dr. U posljednje vrijeme sve je prisutnija problematika iz bioeti£¿koga podru£¿ja, gdje se neupitno brani ljudski £¿ivot od za£¿e£¿a do prirodne smrti. £¿asopis je svoju £¿ivotnost iskazivao i objavljivanjem priloga iz politi£¿ke i socijalne problematike. Ako se tomu pridoda uistinu obimno £¿tivo iz povijesti filozofije, tj. o filozofima i filozofskim £¿kolama, onda se smije zaklju£¿iti da je £¿asopis opravdao dio svojega podnaslova kojim je odre£¿en kao £¿asopis za filozofiju
%K £¿ivot
%K Obnovljeni £¿ivot
%K filozofija
%K philosophia perennis
%K kr£¿£¿anski
svjetonazor
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=345334