Ispitivanje nekih komponenti samoregulacije u？enja u domenama ？itanja i pisanja kod u？enika razli？ite dobi i roda

Sa？etak Cilj je ovoga istra？ivanja bio u okviru Zimmermanovog modela samoregulacije u？enja primijenjenoga na domenska podru？ja ？itanja i pisanja ispitati koliko stavovi i iskustva te korisnost strategija ？itanja i pisanja pridonose pona？anjima ？itanja i pisanja kod u？enika razli？ite dobi i roda te kakva je povezanost s op？im uspjehom i u ？kolskom predmetu Hrvatski jezik. Istra？ivanje je provedeno na 307 u？enika razredne i predmetne nastave te srednje ？kole. Rezultati pokazuju: a) da su iskustva i stavovi prema pisanju te korisnosti strategija ？itanja i pisanja manji i negativniji s dobi; b) da su iskustva i stavovi prema ？itanju najmanji i najnegativniji u razdoblju puberteta u？enika; c) da su sklonosti i interesi prema ？itanju i pisanju zna？ajno ve？i kod u？enika razredne nastave; d) da je pomo？ i poticaj drugih pri ？itanju i pisanju zna？ajno ve？i kod u？enika razredne nastave; e) da je kori？tenje digitalnih medija za ？itanje i pisanje zna？ajno ve？e kod u？enika predmetne nastave i srednje ？kole; f) da je ？itanje i pisanje lektire zna？ajno ve？e kod u？enika razredne i predmetne nastave. ？enski rod ima pozitivnije stavove prema korisnosti strategija ？itanja i pisanja. U？enici koji imaju ve？u sklonost i interese za ？itanje i pisanje, koji manje tra？e pomo？ izvana i manje koriste digitalne medije za ？itanje i pisanje imaju ve？i op？i ？kolski uspjeh. U？enici koji imaju ve？u sklonost i interese za ？itanje i pisanje pokazuju bolji uspjeh u ？kolskom predmetu Hrvatski jezik. Kori？tenje digitalnih medija negativno je i neznatno povezano s op？im uspjehom i uspjehom u predmetu Hrvatski jezik, a intenzivnije dnevno kori？tenje interneta pozitivno je, ali neznatno povezano s kori？tenjem digitalnih medija za ？itanje i pisanje kod u？enika