Stjepan Radi？ i Dalmacija (1918.-1928.)

Sa？etak Autor na temelju arhivske gra？e, literature i suvremenog tiska razmatra djelovanje Hrvatske (republikanske) selja？ke stranke i njezinog predsjednika i vo？e Stjepana Radi？a u Dalmaciji u razdoblju od 1918. do 1929.godine. Dalmatinski gradovi poslije sloma Austro-Ugarske Monarhije u novoj dr？avnoj zajednici Kraljevini SHS o？ekuju kona？no rje？enje dugogodi？njih politi？kih, nacionalnih i gospodarskih problema. Borba protiv talijanske iredente, pored ostalog, ubrzala je formiranje nove zajednice koja primat vode？e snage ujedinjenja (Srbije) osigurava centralisti？ko-unitaristi？ki organiziranom dr？avom. Programsko oblikovanje integralnog politi？kog pokreta i unitaristi？kog nacionalnog koncepta dolazi u Splitu, a uskoro i cijeloj Dalmaciji, do izra？aja jo？ prije formiranja monarhisti？ke zajednice, premda ？e posljedice velikosrpske hegemonije uvjetovati izuzetno brz stupanj opozicionog opredjeljenja naj？irih masa, ？to ne？e biti karakteristika dobrog dijela pragmati？ne jugo-inteligencije. Prodor Radi？a u Dalmaciju i sna？ni eho hrvatskog nacionalizma u selja？kim redovima nakon 1923. godine ？ustro su demistificirali “vidovdansko jugoslavenstvo”, vizionarski najavljuju？i turbulentnu budu？nost u kojoj hrvatska nacionalna posebnost i socijalna prava zauzimaju posebno mjesto. Politi？ka budnost liberalne inteligencije naklonjene jugoslavenskom integralizmu, u Splitu je odr？avana apokalipti？nim vizijama navodno separatisti？kih pokreta koji neka？njeno cijepaju vidovdanske relikvije. Tek ？e sna？niji prodor hrvatskog nacionalnog (selja？kog) pokreta u dalmatinskoj Zagori i uzdu？ obale od 1923. godine, razdrmati gra？anske slojeve i utjecati na preorijentaciju inteligencije, otvaraju？i mu？an i krivudav put pronalaska hrvatske nacionalne matrice. Upravo ？e se na liniji otpora rigidnom velikosrpskom centralizmu u Splitu, Dubrovniku, ？ibeniku i drugim mjestima profilirati federalisti？ki i antihegemonisti？ki otpor Beogradu, koji ？e nakon skup？tinskog atentata 1928. odbaciti stare formule, podvrgavaju？i ？ak i socijalne probleme jedinstvenoj nacionalnoj akciji. Uloga Stjepana Radi？a na planu nacionalnog osvje？tavanja i o？uvanja nacionalne individualnosti Hrvata, unato？ svim nedosljednostima i protivurje？nostima, presudno se osje？ala i na podru？ju Dalmacije, gdje je H(R)SS legalnom politi？kom akcijom uspjela poraziti hegemonisti？ke nasrtaje centralisti？kih i jugounitaristi？kih snaga. Op？inski izbori 1928.godine, koji postaju indikatorom zrelosti i mobilnosti radi？evskih ideja, definitivno gase sve svije？e “jugoslavenstvuju？e” romantike i pomno njegovane jugo-karizme.