%0 Journal Article
%T Stjepan Radi£¿ i Dalmacija (1918.-1928.)
%A £¿itin
%A Ton£¿i
%J -
%D 2000
%X Sa£¿etak Autor na temelju arhivske gra£¿e, literature i suvremenog tiska razmatra djelovanje Hrvatske (republikanske) selja£¿ke stranke i njezinog predsjednika i vo£¿e Stjepana Radi£¿a u Dalmaciji u razdoblju od 1918. do 1929.godine. Dalmatinski gradovi poslije sloma Austro-Ugarske Monarhije u novoj dr£¿avnoj zajednici Kraljevini SHS o£¿ekuju kona£¿no rje£¿enje dugogodi£¿njih politi£¿kih, nacionalnih i gospodarskih problema. Borba protiv talijanske iredente, pored ostalog, ubrzala je formiranje nove zajednice koja primat vode£¿e snage ujedinjenja (Srbije) osigurava centralisti£¿ko-unitaristi£¿ki organiziranom dr£¿avom. Programsko oblikovanje integralnog politi£¿kog pokreta i unitaristi£¿kog nacionalnog koncepta dolazi u Splitu, a uskoro i cijeloj Dalmaciji, do izra£¿aja jo£¿ prije formiranja monarhisti£¿ke zajednice, premda £¿e posljedice velikosrpske hegemonije uvjetovati izuzetno brz stupanj opozicionog opredjeljenja naj£¿irih masa, £¿to ne£¿e biti karakteristika dobrog dijela pragmati£¿ne jugo-inteligencije. Prodor Radi£¿a u Dalmaciju i sna£¿ni eho hrvatskog nacionalizma u selja£¿kim redovima nakon 1923. godine £¿ustro su demistificirali ¡°vidovdansko jugoslavenstvo¡±, vizionarski najavljuju£¿i turbulentnu budu£¿nost u kojoj hrvatska nacionalna posebnost i socijalna prava zauzimaju posebno mjesto. Politi£¿ka budnost liberalne inteligencije naklonjene jugoslavenskom integralizmu, u Splitu je odr£¿avana apokalipti£¿nim vizijama navodno separatisti£¿kih pokreta koji neka£¿njeno cijepaju vidovdanske relikvije. Tek £¿e sna£¿niji prodor hrvatskog nacionalnog (selja£¿kog) pokreta u dalmatinskoj Zagori i uzdu£¿ obale od 1923. godine, razdrmati gra£¿anske slojeve i utjecati na preorijentaciju inteligencije, otvaraju£¿i mu£¿an i krivudav put pronalaska hrvatske nacionalne matrice. Upravo £¿e se na liniji otpora rigidnom velikosrpskom centralizmu u Splitu, Dubrovniku, £¿ibeniku i drugim mjestima profilirati federalisti£¿ki i antihegemonisti£¿ki otpor Beogradu, koji £¿e nakon skup£¿tinskog atentata 1928. odbaciti stare formule, podvrgavaju£¿i £¿ak i socijalne probleme jedinstvenoj nacionalnoj akciji. Uloga Stjepana Radi£¿a na planu nacionalnog osvje£¿tavanja i o£¿uvanja nacionalne individualnosti Hrvata, unato£¿ svim nedosljednostima i protivurje£¿nostima, presudno se osje£¿ala i na podru£¿ju Dalmacije, gdje je H(R)SS legalnom politi£¿kom akcijom uspjela poraziti hegemonisti£¿ke nasrtaje centralisti£¿kih i jugounitaristi£¿kih snaga. Op£¿inski izbori 1928.godine, koji postaju indikatorom zrelosti i mobilnosti radi£¿evskih ideja, definitivno gase sve svije£¿e ¡°jugoslavenstvuju£¿e¡± romantike i pomno njegovane jugo-karizme.
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=18807