Prosudbe Miroslava Krle？e o Albertu Haleru

Sa？etak Miroslav Krle？a (1893–1981) ？esto se o？itovao o stavovima hrvatskih filozofa, ？to potvr？uju i prosudbe koje je iznio o gledi？tima Alberta Halera (1883–1945?). Toga filozofa, koji se profilirao u esteti？ara croceovskih nazora, te teoreti？ara i povjesni？ara knji？evnosti prvi je put spomenuo 1923. godine u pismu supruzi Beli, i to kao dobrog i otmjenog dubrova？kog knji？evnika. Kasnije, u trima tekstovima otisnutima 1939. i 1940. godine u ？asopisu Pe？at te u dnevniku iz 1942. godine Krle？a je kritizirao Halerovo svjetonazorsko usmjerenje, ali i njegov pristup esteti？kim temama. Iz istih je razloga i Haler potkraj 1938. te tijekom 1939. godine kritizirao Krle？u. Krle？a je smatrao da je Haler njega i pripadnike socijalne ili ljevi？arske knji？evnosti kritizirao zato da bi ukazao na pogubnost ？takozvane lijeve knjige？, poru？iv？i mu da pre？u？uje ？？itave tovare ideolo？kih brvana u svojim pogledima？ (？Svrha Pe？ata i o njojzi besjeda？). O Haleru se izjasnio kao ？boguugodnom knji？evnom idealisti？, koji je napisao ？studiju o depoetizaciji umjetnosti？, a tu depoetizaciju, tuma？i Krle？a Halerove zapise, ？sistematski sprovodimo kao pravi sotone u ljudskoj spodobi？ (？Dijalekti？ki antibarbarus？). Halerov ？lanak ？Depoetizacija suvremenog ？ivota？ ili, kako ga odre？uje, ？pamflet o depoetizaciji umjetnosti？, izdvojio je kao primjer dugotrajnih napada, tijekom kojih su ？svi ti Haleri？ po njemu pucali iz ？najte？ih topova？ (？Rasulo pameti？). Halera je do？ivljavao kao jednog od predvodnika ？pamfletske rabote？ protiv njega (dnevnik iz 1942). Krle？a je zapa？anja o Haleru izlo？io i oko 1960. godine u marginalijama uz Frange？ovu enciklopedijsku natuknicu o hrvatskoj knji？evnoj kritici. Tom je prilikom Ivi Frange？u priop？io da ？Hallerovi Croceovi pogledi na na？u literaturu？ u tekstu njegove natuknice nisu dobro obra？eni pa dodao da je Haler na？e knji？evno stvarala？tvo procjenjivao ？mjerilom jednostranim？. Dakle, sukobi Krle？e i Halera odvijali su se ponajprije zbog njihovih druga？ijih ideolo？kih usmjerenja, ？to je dovodilo do sukoba i o esteti？kim pitanjima. Uz izuzetak pisma iz 1923. godine, Krle？a je neslaganja s Halerom iznio u barem tri teksta, u dnevni？kim zapisima i u leksikografskim marginalijama. U Halerovoj bibliografiji stoga bi trebao biti zastupljen s barem ？est bibliografskih jedinica