%0 Journal Article
%T Prosudbe Miroslava Krle£¿e o Albertu Haleru
%A Bali£¿
%A Davor
%J -
%D 2018
%X Sa£¿etak Miroslav Krle£¿a (1893¨C1981) £¿esto se o£¿itovao o stavovima hrvatskih filozofa, £¿to potvr£¿uju i prosudbe koje je iznio o gledi£¿tima Alberta Halera (1883¨C1945?). Toga filozofa, koji se profilirao u esteti£¿ara croceovskih nazora, te teoreti£¿ara i povjesni£¿ara knji£¿evnosti prvi je put spomenuo 1923. godine u pismu supruzi Beli, i to kao dobrog i otmjenog dubrova£¿kog knji£¿evnika. Kasnije, u trima tekstovima otisnutima 1939. i 1940. godine u £¿asopisu Pe£¿at te u dnevniku iz 1942. godine Krle£¿a je kritizirao Halerovo svjetonazorsko usmjerenje, ali i njegov pristup esteti£¿kim temama. Iz istih je razloga i Haler potkraj 1938. te tijekom 1939. godine kritizirao Krle£¿u. Krle£¿a je smatrao da je Haler njega i pripadnike socijalne ili ljevi£¿arske knji£¿evnosti kritizirao zato da bi ukazao na pogubnost £¿takozvane lijeve knjige£¿, poru£¿iv£¿i mu da pre£¿u£¿uje £¿£¿itave tovare ideolo£¿kih brvana u svojim pogledima£¿ (£¿Svrha Pe£¿ata i o njojzi besjeda£¿). O Haleru se izjasnio kao £¿boguugodnom knji£¿evnom idealisti£¿, koji je napisao £¿studiju o depoetizaciji umjetnosti£¿, a tu depoetizaciju, tuma£¿i Krle£¿a Halerove zapise, £¿sistematski sprovodimo kao pravi sotone u ljudskoj spodobi£¿ (£¿Dijalekti£¿ki antibarbarus£¿). Halerov £¿lanak £¿Depoetizacija suvremenog £¿ivota£¿ ili, kako ga odre£¿uje, £¿pamflet o depoetizaciji umjetnosti£¿, izdvojio je kao primjer dugotrajnih napada, tijekom kojih su £¿svi ti Haleri£¿ po njemu pucali iz £¿najte£¿ih topova£¿ (£¿Rasulo pameti£¿). Halera je do£¿ivljavao kao jednog od predvodnika £¿pamfletske rabote£¿ protiv njega (dnevnik iz 1942). Krle£¿a je zapa£¿anja o Haleru izlo£¿io i oko 1960. godine u marginalijama uz Frange£¿ovu enciklopedijsku natuknicu o hrvatskoj knji£¿evnoj kritici. Tom je prilikom Ivi Frange£¿u priop£¿io da £¿Hallerovi Croceovi pogledi na na£¿u literaturu£¿ u tekstu njegove natuknice nisu dobro obra£¿eni pa dodao da je Haler na£¿e knji£¿evno stvarala£¿tvo procjenjivao £¿mjerilom jednostranim£¿. Dakle, sukobi Krle£¿e i Halera odvijali su se ponajprije zbog njihovih druga£¿ijih ideolo£¿kih usmjerenja, £¿to je dovodilo do sukoba i o esteti£¿kim pitanjima. Uz izuzetak pisma iz 1923. godine, Krle£¿a je neslaganja s Halerom iznio u barem tri teksta, u dnevni£¿kim zapisima i u leksikografskim marginalijama. U Halerovoj bibliografiji stoga bi trebao biti zastupljen s barem £¿est bibliografskih jedinica
%K Miroslav Krle£¿a
%K Albert Haler
%K filozofija
%K estetika
%K knji£¿evna kritika
%K sukob na knji£¿evnoj ljevici
%K sukob izme£¿u knji£¿evne ljevice i desnice u Hrvatskoj
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=318047