Rogerius Joseph Boscovich / Ru？er Josip Bo？kovi？, De calculo probabilitatum qu？ respondent diversis valoribus summ？ errorum post plures observationes, quarum singul？ possint esse errone？ certa quadam quantitate, Editio princeps Bo？kovi？eva autografa u Bancroft Library u Berkeleyu

Sa？etak Ovdje se objavljuje editio princeps Bo？kovi？eva autografa De calculo probabilitatum qu？ respondent diversis valoribus summ？ errorum post plures observationes, quarum singul？ possint esse errone？ certa quadam quantitate, koji je od 1962. godine pohranjen u Bancroft Library u sastavu University of California, Berkeley, u zbirci Boscovich Papers, s Truhelkinom oznakom No 62 iz 1924. godine i sa sada？njom signaturom: Carton 1, Part 1: no. 62, Folder 1:79. Transkripcija je popra？ena bilje？kama i uvodom. U uvodu se pak redom: 1.opisuje rukopis; 2. obra？uje stanje istra？enosti, tj. isti？e da je rukopis dosad istra？ivao samo ruski povjesni？ar znanosti Oskar ？ejnin po？etkom 1970-ih kad je o njemu objavio tri ？lanka; 3. izla？e Bo？kovi？ev problem iz teorije pogre？aka i njegovo rje？enje. Na te se prve korake nastavljaju istra？ivanja s ciljem da se: 4. ？to je preciznije mogu？e odredi datacija ovoga nedatiranoga Bo？kovi？eva rukopisa; 5. raspravi pitanje o dovr？enosti rukopisa; 6. zauzme stav o njegovu zna？enju unutar Bo？kovi？eva djela i za znanost 18. stolje？a. Matemati？ki problem, u naslovu Bo？kovi？eva spisa prikazan kao ？izra？unavanje vjerojatnostī koje odgovaraju razli？itim vrijednostima zbroja pogre？aka nakon vi？e opa？aja？ uz uvjet da pojedini opa？aji mogu odstupati od to？ne izmjere ？za neku odre？enu vrijednost？, Bo？kovi？ je strogo matemati？ki formulirao: 1. izrijekom je pretpostavljeno da su pogre？ke jednako vjerojatne i poprimaju tri vrijednosti 1, 0, –1; 2. tra？i se omjer vjerojatnostī za pojedine zbrojeve pogre？aka koji mogu nastati ？nakon danoga broja n opa？ajā？; 3. podrazumijeva se da se raspon ukupne pogre？ke kre？e od –n do n i da je taj n kona？an. Da bi pripremio rje？enje, Bo？kovi？ je uveo pojam kombinacije r-toga razreda od n elemenata, a zatim je osobito pomno razmotrio prvi slu？aj, kad je zbroj pogre？aka jednak nuli i sastavio r-？lanu formulu za broj svih kombinacija uz uvjet da suma pogre？aka bude 0. Istom metodom sastavio je istovrsne formule za broj kombinacija kad je suma pogre？aka jednaka 1, 2, …, 8. Potom je u tim formulama izostavio ？lanove koji su jednaki nuli. U zadnjem koraku upotrijebio je svoje formule da izra？una broj kombinacija za razli？ite brojeve opa？aja n = 1, 2, …, 8. Bo？kovi？ev autograf De calculo probabilitatum nije datiran, a ve？ je 1970. Oskar Sheynin upozorio da zna？enje ovoga rukopisa ovisi o njegovoj dataciji, odnosno o njegovoj povezanosti s geodetsko-kartografskom ekspedicijom za izmjeru duljine luka merijanskoga stupnja na rimskome meridijanu. Ali tekstualna analiza rukopisa ne nudi nijedan podatak u prilog takvoj