%0 Journal Article %T Rogerius Joseph Boscovich / Ru£¿er Josip Bo£¿kovi£¿, De calculo probabilitatum qu£¿ respondent diversis valoribus summ£¿ errorum post plures observationes, quarum singul£¿ possint esse errone£¿ certa quadam quantitate, Editio princeps Bo£¿kovi£¿eva autografa u Bancroft Library u Berkeleyu %A Martinovi£¿ %A Ivica %J - %D 2018 %X Sa£¿etak Ovdje se objavljuje editio princeps Bo£¿kovi£¿eva autografa De calculo probabilitatum qu£¿ respondent diversis valoribus summ£¿ errorum post plures observationes, quarum singul£¿ possint esse errone£¿ certa quadam quantitate, koji je od 1962. godine pohranjen u Bancroft Library u sastavu University of California, Berkeley, u zbirci Boscovich Papers, s Truhelkinom oznakom No 62 iz 1924. godine i sa sada£¿njom signaturom: Carton 1, Part 1: no. 62, Folder 1:79. Transkripcija je popra£¿ena bilje£¿kama i uvodom. U uvodu se pak redom: 1.opisuje rukopis; 2. obra£¿uje stanje istra£¿enosti, tj. isti£¿e da je rukopis dosad istra£¿ivao samo ruski povjesni£¿ar znanosti Oskar £¿ejnin po£¿etkom 1970-ih kad je o njemu objavio tri £¿lanka; 3. izla£¿e Bo£¿kovi£¿ev problem iz teorije pogre£¿aka i njegovo rje£¿enje. Na te se prve korake nastavljaju istra£¿ivanja s ciljem da se: 4. £¿to je preciznije mogu£¿e odredi datacija ovoga nedatiranoga Bo£¿kovi£¿eva rukopisa; 5. raspravi pitanje o dovr£¿enosti rukopisa; 6. zauzme stav o njegovu zna£¿enju unutar Bo£¿kovi£¿eva djela i za znanost 18. stolje£¿a. Matemati£¿ki problem, u naslovu Bo£¿kovi£¿eva spisa prikazan kao £¿izra£¿unavanje vjerojatnost¨© koje odgovaraju razli£¿itim vrijednostima zbroja pogre£¿aka nakon vi£¿e opa£¿aja£¿ uz uvjet da pojedini opa£¿aji mogu odstupati od to£¿ne izmjere £¿za neku odre£¿enu vrijednost£¿, Bo£¿kovi£¿ je strogo matemati£¿ki formulirao: 1. izrijekom je pretpostavljeno da su pogre£¿ke jednako vjerojatne i poprimaju tri vrijednosti 1, 0, ¨C1; 2. tra£¿i se omjer vjerojatnost¨© za pojedine zbrojeve pogre£¿aka koji mogu nastati £¿nakon danoga broja n opa£¿aj¨¡£¿; 3. podrazumijeva se da se raspon ukupne pogre£¿ke kre£¿e od ¨Cn do n i da je taj n kona£¿an. Da bi pripremio rje£¿enje, Bo£¿kovi£¿ je uveo pojam kombinacije r-toga razreda od n elemenata, a zatim je osobito pomno razmotrio prvi slu£¿aj, kad je zbroj pogre£¿aka jednak nuli i sastavio r-£¿lanu formulu za broj svih kombinacija uz uvjet da suma pogre£¿aka bude 0. Istom metodom sastavio je istovrsne formule za broj kombinacija kad je suma pogre£¿aka jednaka 1, 2, ¡­, 8. Potom je u tim formulama izostavio £¿lanove koji su jednaki nuli. U zadnjem koraku upotrijebio je svoje formule da izra£¿una broj kombinacija za razli£¿ite brojeve opa£¿aja n = 1, 2, ¡­, 8. Bo£¿kovi£¿ev autograf De calculo probabilitatum nije datiran, a ve£¿ je 1970. Oskar Sheynin upozorio da zna£¿enje ovoga rukopisa ovisi o njegovoj dataciji, odnosno o njegovoj povezanosti s geodetsko-kartografskom ekspedicijom za izmjeru duljine luka merijanskoga stupnja na rimskome meridijanu. Ali tekstualna analiza rukopisa ne nudi nijedan podatak u prilog takvoj %K Ru£¿er Bo£¿kovi£¿ %K teorija pogre£¿aka %K teorija vjerojatnosti %K kombinatorika %K nesuglasni opa£¿aji %K matematika 18. stolje£¿a %K geofizika %K geodezija %K astronomija %U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=325005