Jezi？na raznolikost kroz dijalektne karte hrvatskih narje？ja (u usporedbi s OLA kartama)

Sa？etak Cilj je ovoga rada podsjetiti na metode kori？tene u izradi dijalektnih karata hrvatskih narje？ja iz rane faze takvoga kartografiranja s po？etka 20. st. do klju？nih recentnih karata cjelovitih narje？ja, kao i karata koje prikazuju stratifikaciju samo pojedinih dijalekata ili podru？ja. Me？u njima od samoga po？etka ima karata koje oslikavaju distribuciju pojedina？nih zna？ajki unutar odre？enih podru？ja. Usto, zadatak je ovoga rada usporediti metodologiju primijenjenu u izradi tih karata s metodologijom i mogu？nostima prikazivanja na kartama izra？enim u okviru projekta Op？eslavenski lingvisti？ki atlas, koje su primarno usmjerene na rasprostranjenost pojedine jezi？ne zna？ajke u odre？enomu arealu i iscrtavanje izoglosa u odnosu na druge hrvatske, ali i druge slavenske punktove predvi？ene projektom. Istaknut ？e se prednosti metode lingvisti？ke geografije koja se rabi u prikazu i analizi jezi？ne raznolikosti u okviru toga projekta: svi su govori istra？eni prema jednakomu upitniku s pitanjima koja omogu？uju pregled svih jezi？nih razina, ujedna？eno je znakovlje i interpretacija. Upozorit ？e se na vrijednost uskla？enosti prijenosa znakova zapisa u jedinstven font i sustav simbola, ？ime se osigurava preciznost u prikazu rasprostranjenosti pojedine zna？ajke, odnosno uo？avanje manje gustih i gu？？ih snopova izoglosa kojima se mogu definirati odnosi me？u hrvatskim punktovima, kao i me？u ostalim slavenskim govorima uklju？enim u taj atlas, ali i na nedostatnost broja odabranih hrvatskih punktova. Va？nost ujedna？ene metodologije i utemeljenoga rastera punktova bit ？e argumentirana kartama rasprostranjenosti leksema sa zna？enjem ‘pjegav’ ekscerpiranih iz hrvatskih upitnika za projekt OLA i rje？nika hrvatskih organskih idioma