Filozofijska antropologija u Hrvatskoj

Sa？etak ？lanak ocrtava povijesni razvoj pitanja o vi？ezna？noj i zagonetnoj ljudskoj naravi, s posebnim osvrtom na razloge i uvjete zasnivanja moderne filozofijske antropologije. Na toj podlozi daje pregled idejnih za？etaka i pravaca antropologijskih istra？ivanja u Hrvatskoj. U ？ari？tu su pitanja: kada se pojavljuju istra？ivanja u polju filozofijske antropologije, u kojem se misaonom okru？ju oblikuju te kakve znanstvene dosege ostvaruju? Prikaz na vidjelo iznosi spoznaju kako filozofijska antropologija u Hrvatskoj dobiva prve konture i vrijedne prinose u sam osvit suvremene obnove te discipline, neposredno nakon njezinih fenomenologijskih i znanstvenih o？ivljavanja u pothvatima Schelera i Plessnera. Razvoj istra？iva？ke grane ra？？lanjen je, prema modelu Hansa Lenka, u ？etiri glavne idejne orijentacije. U okviru antropologije odozgo prikazani su stvarala？ki prinosi Stjepana Zimmermanna, Vilima Keilbacha, Rajmunda Kuparea, Miljenka Beli？a, Ante Kusi？a, Josipa ？uri？a, Hrvoja Lasi？a i Ivana Kopreka. Antropologija odozdo prispodobljena je osvrtom na istra？ivanja Vere Ehrlich-Stein, Rudija Supeka, Instituta za antropologiju, Pavla Rudana i Darka Pol？eka. Za antropologiju iz kulture izlo？ena su misaona postignu？a Pavla Vuk-Pavlovi？a, Vladimira Filipovi？a, Vjekoslava Mikecina, Esada ？imi？a, Nikole Skledara, Branke Bruji？, Milana Galovi？a i Mihaele Girardi-Kar？ulin. Pod antropologijom iz povijesti ocrtana su djela Predraga Vranickoga, Milana Kangrge, Vanje Sutli？a, Gaje Petrovi？a, Hotimira Burgera, Mislava Kuko？a i Raula Rauni？a. Zaklju？ak sa？imlje ？etiri uvida 1. Filozofijska antropologija nedovoljno je istra？eno i malo vrednovano polje, koje predstavlja jedan od najplodnijih misaonih pravaca u 20. stolje？u; 2. Stvarala？ki prinosi zastupljeni su u sve ？etiri glavne orijentacije; 3. U okviru istra？ivanja o ？ovjeku ostvaren je ？iv dijalog i plodotvoran susret razli？itih nazora na svijet; 4. Po？etke razvoja discipline treba pomaknuti ranije u povijest nego ？to se prethodno smatralo (Hotimir Burger), s pedesetih i ？ezdesetih na po？etak tridesetih godina 20. stolje？a. Posljednji uvid ukazuje na potrebu daljnjega istra？ivanja uo？ena, a dosad uglavnom zanemarena, kontinuiteta antropologijskih tema i bliskih idejnih stajali？ta u povijesti novije filozofije u Hrvatskoj