%0 Journal Article
%T Filozofijska antropologija u Hrvatskoj
%A Bari£żi£ż
%A Pavo
%J -
%D 2019
%R 10.21464/fi39201
%X Sa£żetak £żlanak ocrtava povijesni razvoj pitanja o vi£żezna£żnoj i zagonetnoj ljudskoj naravi, s posebnim osvrtom na razloge i uvjete zasnivanja moderne filozofijske antropologije. Na toj podlozi daje pregled idejnih za£żetaka i pravaca antropologijskih istra£żivanja u Hrvatskoj. U £żari£żtu su pitanja: kada se pojavljuju istra£żivanja u polju filozofijske antropologije, u kojem se misaonom okru£żju oblikuju te kakve znanstvene dosege ostvaruju? Prikaz na vidjelo iznosi spoznaju kako filozofijska antropologija u Hrvatskoj dobiva prve konture i vrijedne prinose u sam osvit suvremene obnove te discipline, neposredno nakon njezinih fenomenologijskih i znanstvenih o£żivljavanja u pothvatima Schelera i Plessnera. Razvoj istra£żiva£żke grane ra£ż£żlanjen je, prema modelu Hansa Lenka, u £żetiri glavne idejne orijentacije. U okviru antropologije odozgo prikazani su stvarala£żki prinosi Stjepana Zimmermanna, Vilima Keilbacha, Rajmunda Kuparea, Miljenka Beli£ża, Ante Kusi£ża, Josipa £żuri£ża, Hrvoja Lasi£ża i Ivana Kopreka. Antropologija odozdo prispodobljena je osvrtom na istra£żivanja Vere Ehrlich-Stein, Rudija Supeka, Instituta za antropologiju, Pavla Rudana i Darka Pol£żeka. Za antropologiju iz kulture izlo£żena su misaona postignu£ża Pavla Vuk-Pavlovi£ża, Vladimira Filipovi£ża, Vjekoslava Mikecina, Esada £żimi£ża, Nikole Skledara, Branke Bruji£ż, Milana Galovi£ża i Mihaele Girardi-Kar£żulin. Pod antropologijom iz povijesti ocrtana su djela Predraga Vranickoga, Milana Kangrge, Vanje Sutli£ża, Gaje Petrovi£ża, Hotimira Burgera, Mislava Kuko£ża i Raula Rauni£ża. Zaklju£żak sa£żimlje £żetiri uvida 1. Filozofijska antropologija nedovoljno je istra£żeno i malo vrednovano polje, koje predstavlja jedan od najplodnijih misaonih pravaca u 20. stolje£żu; 2. Stvarala£żki prinosi zastupljeni su u sve £żetiri glavne orijentacije; 3. U okviru istra£żivanja o £żovjeku ostvaren je £żiv dijalog i plodotvoran susret razli£żitih nazora na svijet; 4. Po£żetke razvoja discipline treba pomaknuti ranije u povijest nego £żto se prethodno smatralo (Hotimir Burger), s pedesetih i £żezdesetih na po£żetak tridesetih godina 20. stolje£ża. Posljednji uvid ukazuje na potrebu daljnjega istra£żivanja uo£żena, a dosad uglavnom zanemarena, kontinuiteta antropologijskih tema i bliskih idejnih stajali£żta u povijesti novije filozofije u Hrvatskoj
%K filozofijska antropologija
%K £żovjek
%K antropologijski pravci
%K Hrvatska
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=344074