Razvijanje pragmati？ke kompetencije u hrvatskome kao inome jeziku

Sa？etak Razvijanje pragmati？ke kompetencije od velike je va？nosti u nastavi inoga jezika budu？i da ona, uz jezi？nu i sociolingvisti？ku, tvori komunikacijsku kompetenciju (ZEROJ 2005: 111; Jelaska 2005: 21), a njezina nedovoljna razvijenost izaziva nesporazume koji izravno negativno utje？u na komunikaciju. Pragmati？ka kompetencija u hrvatskome kao inome jeziku (HIJ-u) opisana je na razinama jezi？ne kompetencije B1 i B2 po ZEROJ-u (Nazalevi？ ？u？evi？ 2013; Nazalevi？ ？u？evi？ 2015), a jo？ ne postoje istra？ivanja koja bi dala smjernice pou？avanju pragmati？kih sadr？aja u nastavi HIJ-a. Zbog toga je provedeno istra？ivanje me？u pou？avateljima HIJ-a kojim su se istra？ila njihova iskustva u pou？avanju razli？itih vrsta u？enika HIJ-a pragmati？kim sadr？ajima te njihove vlastite prakse u oslovljavanju koje je bilo odabrano kao prototipan pragmati？ki sadr？aj koji se u nastavi inoga jezika pou？ava od samoga po？etka. Rezultati istra？ivanja pokazali su kako su pragmati？ki sadr？aji vrlo heterogeni te kako njihov izbor ovisi ne samo o jeziku i situaciji nego i o osobinama sudionika u komunikaciji te njihovim odnosima, ？to uslo？njuje njihovo pou？avanje. Istra？ivanje je tako？er pokazalo kako razli？ite skupine u？enika HIJ-a zahtijevaju razli？it pristup pou？avanju pragmati？kih sadr？aja s obzirom na kontekst u kojem se pou？avanje odvija. Specifi？nom skupinom u？enika HIJ-a pokazali su se govornici blisko srodnih slavenskih jezika ？ija pragmati？ka kompetencija uglavnom nije jednako razvijena kao i jezi？na, a tu je razliku potrebno prevladati pomno strukturiranim pou？avanjem