Ozna/Udba – drasti？an obra？un s neprijateljima: primjer Hrvatske (1940-ih i 1950-ih)

Sa？etak KPJ je na ？elu partizanskog pokreta primjenom represivnih sredstava nastojao osigurati ratnu pobjedu i u？vrstiti svoju diktaturu. Proklamirani ciljevi, poput ka？njavanja ratnih zlo？inaca, obnove jugoslavenske dr？ave, pro？irenje njezinih granica i uvo？enja federalizma, kao i onih prikrivenih, poput izgradnje komunisti？kog sustava onemogu？ivanjem i marginalizacijom ratnih i potencijalnih neprijatelja i suparnika, podr？avljenjem privatne imovine te stvaranjem pogodnih uvjeta za izvo？enje saveznih i republi？kih izbora 1945. i 1946., bili su glavni motivi za drasti？ne mjere. U tome je va？nu ulogu imala Ozna/Udba, sigurnosna i obavje？tajna slu？ba partizanskog pokreta i komunisti？ke vlasti. Upravo je Ozna/Udba, uz pomo？ tu？iteljstva i sudstva, koristila i postupke koji su bili u suprotnosti s vlastitim na？elima, zakonima i me？unarodnom pravu. ？esto su se odr？avala brza su？enja bez uobi？ajene pravne procedure i utvr？ivanja stvarne individualne krivice. Osim uhi？ivanja i istra？nih postupaka, Ozna/Udba je ？esto izvodila izvan sudska ka？njavanja, tj. nezakonita smaknu？a. Smaknu？a se mogu podijeliti na ona izvr？ena prema naredbama vi？ih dr？avnih vlasti i ona izvr？ena od strane ni？ih tijela bez izravnog nare？enja vi？ih tijela i samovoljnim odlukama. Samovolja se nije strogo ka？njavala i osim poneke smjene s du？nosti, nisu zabilje？ene ve？e kazne za po？initelje. Zato se mo？e zaklju？iti da se je tolerirala. Nezakonita smaknu？a rezultirala su fizi？kim eliminiranjem protivnika, a manje drasti？ni postupci maltretiranjem u zatvorima i marginaliziranjem takvih osoba u dru？tvu. Ukratko, organizirana odmazda imala je bitnu ulogu u u？vr？？enju vlasti, a u kombinaciji s nekontroliranom osvetom smanjio se broj pravih i potencijalnih komunisti？kih protivnika u fizi？kom i u politi？kom smislu. Odmazda zapo？eta u ratu zavr？ila je, barem u najmasovnijem obliku nakon ljeta 1945., a pogotovu nakon izbora u studenom iste godine kada je u？vr？？ena diktatura KPJ. Me？utim, pojedina？na smaknu？a u organizacije vlasti i izvedbi Ozne nastavljala su se i nakon uvo？enja redovnog sudstva i progla？enja amnestije. U idu？em razdoblju izvan zakonsko ka？njavanje uglavnom je ograni？eno na smaknu？a pripadnika gerilskih skupina, u Hrvatskoj najvi？e kri？ara i njihovih pomaga？a. Osim rijetkih sa？uvanih i dostupnih dokumenata o smaknu？ima, brojna svjedo？anstva i otkriveni masovni grobovi smaknutih potvr？uju ？injenice o organiziranoj odmazdi za zlo？ine izvr？ene do 1945., ali i preventivnom onemogu？ivanju svake antikomunisti？ke i antijugoslavenske djelatnosti od strane KPJ i DFJ, a uglavnom u izvedbi