%0 Journal Article %T Ozna/Udba ¨C drasti£¿an obra£¿un s neprijateljima: primjer Hrvatske (1940-ih i 1950-ih) %A Radeli£¿ %A Zdenko %J - %D 2017 %X Sa£¿etak KPJ je na £¿elu partizanskog pokreta primjenom represivnih sredstava nastojao osigurati ratnu pobjedu i u£¿vrstiti svoju diktaturu. Proklamirani ciljevi, poput ka£¿njavanja ratnih zlo£¿inaca, obnove jugoslavenske dr£¿ave, pro£¿irenje njezinih granica i uvo£¿enja federalizma, kao i onih prikrivenih, poput izgradnje komunisti£¿kog sustava onemogu£¿ivanjem i marginalizacijom ratnih i potencijalnih neprijatelja i suparnika, podr£¿avljenjem privatne imovine te stvaranjem pogodnih uvjeta za izvo£¿enje saveznih i republi£¿kih izbora 1945. i 1946., bili su glavni motivi za drasti£¿ne mjere. U tome je va£¿nu ulogu imala Ozna/Udba, sigurnosna i obavje£¿tajna slu£¿ba partizanskog pokreta i komunisti£¿ke vlasti. Upravo je Ozna/Udba, uz pomo£¿ tu£¿iteljstva i sudstva, koristila i postupke koji su bili u suprotnosti s vlastitim na£¿elima, zakonima i me£¿unarodnom pravu. £¿esto su se odr£¿avala brza su£¿enja bez uobi£¿ajene pravne procedure i utvr£¿ivanja stvarne individualne krivice. Osim uhi£¿ivanja i istra£¿nih postupaka, Ozna/Udba je £¿esto izvodila izvan sudska ka£¿njavanja, tj. nezakonita smaknu£¿a. Smaknu£¿a se mogu podijeliti na ona izvr£¿ena prema naredbama vi£¿ih dr£¿avnih vlasti i ona izvr£¿ena od strane ni£¿ih tijela bez izravnog nare£¿enja vi£¿ih tijela i samovoljnim odlukama. Samovolja se nije strogo ka£¿njavala i osim poneke smjene s du£¿nosti, nisu zabilje£¿ene ve£¿e kazne za po£¿initelje. Zato se mo£¿e zaklju£¿iti da se je tolerirala. Nezakonita smaknu£¿a rezultirala su fizi£¿kim eliminiranjem protivnika, a manje drasti£¿ni postupci maltretiranjem u zatvorima i marginaliziranjem takvih osoba u dru£¿tvu. Ukratko, organizirana odmazda imala je bitnu ulogu u u£¿vr£¿£¿enju vlasti, a u kombinaciji s nekontroliranom osvetom smanjio se broj pravih i potencijalnih komunisti£¿kih protivnika u fizi£¿kom i u politi£¿kom smislu. Odmazda zapo£¿eta u ratu zavr£¿ila je, barem u najmasovnijem obliku nakon ljeta 1945., a pogotovu nakon izbora u studenom iste godine kada je u£¿vr£¿£¿ena diktatura KPJ. Me£¿utim, pojedina£¿na smaknu£¿a u organizacije vlasti i izvedbi Ozne nastavljala su se i nakon uvo£¿enja redovnog sudstva i progla£¿enja amnestije. U idu£¿em razdoblju izvan zakonsko ka£¿njavanje uglavnom je ograni£¿eno na smaknu£¿a pripadnika gerilskih skupina, u Hrvatskoj najvi£¿e kri£¿ara i njihovih pomaga£¿a. Osim rijetkih sa£¿uvanih i dostupnih dokumenata o smaknu£¿ima, brojna svjedo£¿anstva i otkriveni masovni grobovi smaknutih potvr£¿uju £¿injenice o organiziranoj odmazdi za zlo£¿ine izvr£¿ene do 1945., ali i preventivnom onemogu£¿ivanju svake antikomunisti£¿ke i antijugoslavenske djelatnosti od strane KPJ i DFJ, a uglavnom u izvedbi %K Hrvatska %K Demokratska Federativna Jugoslavija %K Federativna Narodna Republika Jugoslavija %K Odjeljenje za za£¿titu naroda %K Uprava dr£¿avne bezbjednosti %K Komunisti£¿ka partija Jugoslavije %U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=284699