Polimorfizmi gena metalotioneina 2A u ljudi i njihova povezanost s bolestima i razinama elemenata u tragu

Sa？etak Metalotioneini u ljudskom organizmu povezana su skupina niskomolekularnih unutarstani？nih proteina, ？iju sintezu mogu pobuditi esencijalni elementi, ponajprije Zn i Cu, toksi？ni elementi i druge kemijske tvari te razni uvjeti koji izazivaju stres u organizmu. Od ？etiriju poznatih izoformi metalotioneina u ljudskome tijelu, naj？e？？i oblik je MT2. Izra？aj metalotioneina kodira skupina povezanih gena i na to mogu utjecati polimorfizmi pojedina？noga nukleotida u tim genima. Do sada su otkrivena 24 jednonukleotidna polimorfizma u podru？ju gena MT2A, s incidencijom od oko 1 % u raznim skupinama stanovni？tva, a za tri je takva polimorfizma utvr？eno da bi mogli utjecati na fiziolo？ke i patofiziolo？ke procese. U preglednom radu prikazane su dosada？nje spoznaje o trima jednonukleotidnim polimorfizmima u genu MT2A i njihove povezanosti s koncentracijama elemenata u zdravih i bolesnih osoba. Najvi？e istra？ivan jednonukleotidni polimorfizam gena MT2A do sada bio je rs28366003 (MT2A ？5A/G) i za njega su pokazane povezanosti s duljinom ？ivota, nekoliko tipova karcinoma (u dojki, prostati, grkljanu i sinusima) i s bubre？nim bolestima. Za drugi najvi？e istra？ivani polimorfizam rs10636 (MT2A +838G/C) na？ene su povezanosti s rakom dojke, bolestima srca i krvnih ？ila te dijabetesom tipa 2. Za obje te vrste polimorfizama na？ene su povezanosti i s koncentracijama metala i polumetala u organizmu. U samo nekoliko istra？ivanja ispitivana je povezanost polimorfizma rs1610216 (MT2A ？209A/G) s dijabetesom tipa 2, kardiomiopatijom, hiperglikemijom i koncentracijama Zn. Podatci u literaturi upu？uju na mogu？u prakti？nu primjenu nalaza koncentracija metalotioneina i genskih polimorfizama MT2A kao biolo？kih pokazatelja izlo？enosti metalima i klini？kih pokazatelja brojnih kroni？nih bolesti. Za tu svrhu potrebna su daljnja opse？na istra？ivanja u velikom broju dobro definiranih skupina ispitanika (nekoliko stotina i tisu？a), usredoto？enih na odre？eno fiziolo？ko ili patolo？ko stanje te uzimaju？i u obzir druge ？imbenike, kao ？to su okoli？na izlo？enost, osobne ？ivotne navike te geneti？ke i epigeneti？ke zna？ajke