Prilog poznavanju prirodne obnove ？uma u NP Mljet nakon po？ara

Sa？etak Nacionalni park Mljet, na？e prvo za？ti？eno morsko podru？je, zauzima zapadnu tre？inu otoka u obuhvatu od gotovo 5400 ha za？ti？enog kopna i okolnog mora. Za？ti？en je 1960. godine zbog svoje prirodne kulturne ba？tine, sa ？umama hrasta crnike (Quercus ilex L.) i alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) kao temeljnim fenomenom. Cilj istra？ivanja, a time i metoda postavljanja pokusnih ploha je utvrditi kakvo je stanje istra？ivanih ？umskih sastojina: broj stabala, temeljnica, volumen, stanje ponika, pomlatka i stanje vegetacije na plohama gdje se ？umska vegetacija razvila prirodnom sukcesijom nakon po？ara i usporedno sa stanjem ？umske vegetacije na kontrolnim plohama koje su dio ostataka ？umske sastojine koje nije zahvatio po？ar. U svim istra？ivanim podru？jima nije bilo izvo？enje nikakvih uzgojnih radova. Na osnovu ostvarenih rezultata koji su postignuti u protupo？arnoj za？titi u NP Mljet i vidljivih statisti？kih trendova name？e se jasna koncepcija za？tite ？uma od po？ara u NP Mljet. Istra？ivanja u radu su pokazala da su se povr？ine koje su tijekom posljednja ？etiri destlje？a stradale u po？aru potpuno obnovile prirodnom sukcesijom, zadr？ale svoja vegetacijska i floristi？ka obilje？ja, a time i biolo？ku i ekolo？ku stabilnost i raznolikost. Jedino ？to bi se, sukladno zakonskoj za？titi, trebali obaviti minimalni, ali dovoljni uzgojni radovi na njezi i ？i？？enju, kako izgorenih stabala tako i u kasnijoj fazi mlade sastojine. Sve to se provodi u svrhu ve？e preventivne za？tite ？uma od fitopatogenih organizama i po？ara, boljeg razvoja sastojine te ljep？e slike ovog prirodnog krajobraza