%0 Journal Article
%T Prilog poznavanju prirodne obnove £¿uma u NP Mljet nakon po£¿ara
%A Ga£¿parovi£¿
%A Ivana
%A Nodilo
%A Jakov
%A Rosavec
%A Roman
%A Vu£¿eti£¿
%A Marko
%A £¿panjol
%A £¿eljko
%J -
%D 2016
%X Sa£¿etak Nacionalni park Mljet, na£¿e prvo za£¿ti£¿eno morsko podru£¿je, zauzima zapadnu tre£¿inu otoka u obuhvatu od gotovo 5400 ha za£¿ti£¿enog kopna i okolnog mora. Za£¿ti£¿en je 1960. godine zbog svoje prirodne kulturne ba£¿tine, sa £¿umama hrasta crnike (Quercus ilex L.) i alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) kao temeljnim fenomenom. Cilj istra£¿ivanja, a time i metoda postavljanja pokusnih ploha je utvrditi kakvo je stanje istra£¿ivanih £¿umskih sastojina: broj stabala, temeljnica, volumen, stanje ponika, pomlatka i stanje vegetacije na plohama gdje se £¿umska vegetacija razvila prirodnom sukcesijom nakon po£¿ara i usporedno sa stanjem £¿umske vegetacije na kontrolnim plohama koje su dio ostataka £¿umske sastojine koje nije zahvatio po£¿ar. U svim istra£¿ivanim podru£¿jima nije bilo izvo£¿enje nikakvih uzgojnih radova. Na osnovu ostvarenih rezultata koji su postignuti u protupo£¿arnoj za£¿titi u NP Mljet i vidljivih statisti£¿kih trendova name£¿e se jasna koncepcija za£¿tite £¿uma od po£¿ara u NP Mljet. Istra£¿ivanja u radu su pokazala da su se povr£¿ine koje su tijekom posljednja £¿etiri destlje£¿a stradale u po£¿aru potpuno obnovile prirodnom sukcesijom, zadr£¿ale svoja vegetacijska i floristi£¿ka obilje£¿ja, a time i biolo£¿ku i ekolo£¿ku stabilnost i raznolikost. Jedino £¿to bi se, sukladno zakonskoj za£¿titi, trebali obaviti minimalni, ali dovoljni uzgojni radovi na njezi i £¿i£¿£¿enju, kako izgorenih stabala tako i u kasnijoj fazi mlade sastojine. Sve to se provodi u svrhu ve£¿e preventivne za£¿tite £¿uma od fitopatogenih organizama i po£¿ara, boljeg razvoja sastojine te ljep£¿e slike ovog prirodnog krajobraza
%K Mljet
%K prirodna obnova
%K po£¿ari
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=254334