Sli？nosti i razlike europske i ameri？ke bioetike u odnosu na temeljna bioeti？ka na？ela

Sa？etak Unato？ kritikama i slabostima, zbirka bioeti？kih na？ela - autonomija, pravednost, ne？kodljivost i dobro？instvo – do danas se odr？ala kao jedno od najsna？nijih upori？ta ameri？ke bioetike. Uz tradicionalne razloge ameri？ke sklonosti pragmatizmu, zna？ajan argument opstojnosti tzv. Georgetown mantre kriju se i u neumanjenom utjecaju knjige Na？ela biomedicinske etike Toma Beauchampa i Jamesa Childressa, od ？ije pojave 1970-ih autonomija, pravednost, ne？kodljivost i dobro？instvo ？ine standardno teorijsko i prakti？no polazi？te pobornika angloameri？kih vrijednosti u bioeti？koj debati. Otpor ili barem rezerviranost prema ameri？koj bioetici i njenim na？elima u pojedinim je europskim zemljama prisutna du？e vremena, kulminiraju？i prije nekoliko godina dono？enjem dokumenata The Barcelona Declaration Policy Proposal to the European Commission (1998.), kao i konkretnim prijedlogom europske ina？ice bioeti？kih na？ela: autonomija, dignitet, integritet, ranjivost (Rendtorff i Kemp, 2000.). Najnovija otkri？a radova i ideja Fritza Jahra otvaraju novo poglavlje europske bioeti？ke povijesti, ujedno nude？i nove mogu？nosti revizije njenih suvremenih bioeti？kih na？ela. Uvodni dio ？lanka donosi temeljne sli？nosti i razlike ameri？kog i europskog pristupa bioeti？kim na？elima. U nastavku ？e se nastojati izna？i teorijska polazi？ta europskih bioeti？kih na？ela u kontekstu osvrta na djelo Fritza Jahra kao mogu？e platforme na？ela europske bioetike