Geneti？ki modificirane biljke – bioeti？ki pristup

Sa？etak Biotehnologija, geneti？ki in？enjering, transgeni ili geneti？ki modificirani organizmi (GMO) izazivaju brojne kontroverze ？irom zemljine kugle u posljednjih dvadesetak godina. Znanstvene studije o produkciji i upotrebi GMO-a, premda nemaju jednozna？an aksiolo？ki predznak niti nude simplificirane odgovore na iskazane dileme, pokazuju da GM hrana donosi mogu？i rizik po ljudsko zdravlje, ？tetan utjecaj na okru？enje i generalno pogor？anje kvalitete poljoprivrednih kultura. Ovome treba dodati i klasi？na bioeti？ka pitanja u vezi s potencijalno nenadoknadivom ？tetom koju sada？njoj, ali i budu？im generacijama, mo？e donijeti na ovakav na？in izmijenjeno biolo？ko naslje？e. Implementacija ove, kako je njeni pobornici nazivaju, najbr？e usvojene biljne tehnologije u modernoj historiji ？ovje？anstva, ugro？ava, sa socijalne strane gledano, tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju i produbljuje i onako veliku dru？tvenu nejednakosti izme？u bogatih i siroma？nih farmera. Evidentne su, tako？er, intervencije velikih dr？ava i biotehnolo？kih kompanija prilikom dono？enja ili korigiranja odgovaraju？ih zakona i uredbi o GMO-u, koje, iako deklarativno nagla？avaju op？e potrebe i zajedni？ku dobrobit, ustvari (ne)vje？to prikrivaju vlastite partikularne interese. Analize mnogih znanstvenika i bioeti？ara, kona？no, pokazuju da teza da ？e ？genska revolucija” rije？iti problem gladi u svijetu jednostavno nije dokazana u protekla dva desetlje？a