%0 Journal Article
%T Geneti£¿ki modificirane biljke ¨C bioeti£¿ki pristup
%A Kalu£¿erovi£¿
%A £¿eljko
%J -
%D 2019
%R 10.21860/j.10.2.7
%X Sa£¿etak Biotehnologija, geneti£¿ki in£¿enjering, transgeni ili geneti£¿ki modificirani organizmi (GMO) izazivaju brojne kontroverze £¿irom zemljine kugle u posljednjih dvadesetak godina. Znanstvene studije o produkciji i upotrebi GMO-a, premda nemaju jednozna£¿an aksiolo£¿ki predznak niti nude simplificirane odgovore na iskazane dileme, pokazuju da GM hrana donosi mogu£¿i rizik po ljudsko zdravlje, £¿tetan utjecaj na okru£¿enje i generalno pogor£¿anje kvalitete poljoprivrednih kultura. Ovome treba dodati i klasi£¿na bioeti£¿ka pitanja u vezi s potencijalno nenadoknadivom £¿tetom koju sada£¿njoj, ali i budu£¿im generacijama, mo£¿e donijeti na ovakav na£¿in izmijenjeno biolo£¿ko naslje£¿e. Implementacija ove, kako je njeni pobornici nazivaju, najbr£¿e usvojene biljne tehnologije u modernoj historiji £¿ovje£¿anstva, ugro£¿ava, sa socijalne strane gledano, tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju i produbljuje i onako veliku dru£¿tvenu nejednakosti izme£¿u bogatih i siroma£¿nih farmera. Evidentne su, tako£¿er, intervencije velikih dr£¿ava i biotehnolo£¿kih kompanija prilikom dono£¿enja ili korigiranja odgovaraju£¿ih zakona i uredbi o GMO-u, koje, iako deklarativno nagla£¿avaju op£¿e potrebe i zajedni£¿ku dobrobit, ustvari (ne)vje£¿to prikrivaju vlastite partikularne interese. Analize mnogih znanstvenika i bioeti£¿ara, kona£¿no, pokazuju da teza da £¿e £¿genska revolucija¡± rije£¿iti problem gladi u svijetu jednostavno nije dokazana u protekla dva desetlje£¿a
%K GMO
%K kontroverze
%K bioetika
%K zakoni
%K uredbe
%K teorija
%K praksa
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=337539