DR？AVLJANSTVO KAO TEMELJNA ODLIKA DR？AVNOG SUVERENITETA U REPUBLICI HRVATSKOJ S OSVRTOM NA DR？AVE ZAPADNOG BALKANA I GRA？ANSTVO EUROPSKE UNIJE

Sa？etak Dr？avljanstvo predstavlja pravni odnos izme？u dr？ave i pojedinca iz kojeg proizlaze prava i obveze, a suvremenom regulacijom dr？avljanstvo se javlja kao ？imbenik oblikovanja dr？avnog suvereniteta. Na njegovo oblikovanje utje？u sociolo？ki i pravni ？imbenici ？ijom komplementarno？？u nastaje jedinstven pojam, a koji sadr？e brojna zakonodavstva. Zakon o hrvatskom dr？avljanstvu donesen je 1991. godine i kao ve？ina europskih dr？avljanskih zakona, tako se i ovaj Zakon temelji na ius sanguinis kao temeljnom obliku stjecanja hrvatskog dr？avljanstva. Ulaskom u Europsku uniju 2013. godine, hrvatski dr？avljani postaju i europski gra？ani. Pojam europskog gra？anstva (ili dr？avljanstva) predstavlja posebnu pravnu vezu koju dr？avljani dr？ava ？lanica imaju prema Europskoj uniji kao nadnacionalnoj tvorevini, a koju automatizmom stje？u i gube. Ta pravna veza proizvodi brojna prava koja, me？u ostalim, uklju？uju slobodu kretanja, bira？ko pravo i druga. ？ive？i desetlje？ima u zajedni？koj dr？avnoj zajednici, Hrvatska i dr？ave zapadnog Balkana imaju niz sli？nosti, ali i razli？itosti kod ure？ivanja dr？avljanskog zakonodavstva. Razlike u zakonodavstvu o？ituju se ponajprije s obzirom na pitanje stjecanja dr？avljanstva naturalizacijom, pri ？emu pojedine dr？ave postavljaju stro？e uvjete za ovaj na？in stjecanja dr？avljanstva (gdje se smje？ta i Hrvatska). Sve to ukazuje kako dr？avljanstvo mo？e utjecati na dr？avni suverenitet kao temeljnu odliku dr？ave. Cilj je ovoga rada prikazati slo？enost tematike dr？avljanstva ponajprije s pravnog aspekta, osobito analizom hrvatskog pravnog okvira te ukratko ukazati na normativno ure？enje susjednih dr？ava, tzv. zemalja zapadnog Balkana. Mo？e se zaklju？iti kako dr？avljanstvo ima i pravni i sociolo？ki aspekt te kako njihova me？usobna kombinacija opravdava i tezu odlike dr？avnog suvereniteta