Utjecaj prisilnih migracija na zdravlje

Sa？etak U radu se analiziraju zdravstvene posljedice raseljavanja stanovni？tva, uzrokovanog ratom u Hrvatskoj 1991.-1995., koji je pratio propast Jugoslavije. Koriste？i Hrvatsku zdravstvenu anketu iz 2003. testiramo je li prognani？ki i izbjegli？ki status zna？ajan u obja？njavanju razli？itih dimenzija mjerenog i samoprocijenjenog zdravlja. Koristimo pristup instrumentalnih varijabli gdje civilne ？rtve po ？upanijima slu？e kao instrument za prognani？ki i izbjegli？ki status. Nalazimo statisti？ki zna？ajan i robustan negativan u？inak na samoprocijenjenjeno zdravlje, na vjerojatnost sistoli？ke i dijastoli？ke hipertenzije, kao i na dimenzije mentalnog zdravlja iz SF-36 upitnika. Tako？er, analiziramo mogu？e kanale ？tetnog u？inka, te pronalazimo kako raseljavanje ne uzrokuje promjenu u pona？anjima povezanim sa zdravljem te da se negativan u？inak prognani？tva i izbjegli？tva kanalizira ponajprije kroz nepovoljne ekonomske uvjete s kojima su raseljeni pojedinci suo？eni