Raditi za 200 eura? U？inci reforme stru？nog osposobljavanja na ishode na tr？i？tu rada u Hrvatskoj

Sa？etak U radu ocjenjujemo u？inke reforme aktivne mjere zapo？ljavanja, takozvane SOR mjere (stru？no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa), na ishode tr？i？ta rada u Hrvatskoj. SOR je 2012. godine redizajniran kako bi olak？ao prvi ulazak na tr？i？te rada i promovirao osposobljavanje na radnom mjestu, omogu？uju？i mladoj osobi bez relevantnog radnog iskustva jednogodi？nji ugovor i mjese？nu naknadu od 210 eura. Mjera je ubrzo postala popularna, osobito me？u visokoobrazovanima, ？ine？i oko tre？inu njihovih izlazaka iz nezaposlenosti i apsorbiraju？i oko dvije tre？ine sredstava utro？enih na aktivne mjere zapo？ljavanja. Koriste？i Anketu o radnoj snazi za razdoblje 2007.–2016. i identifikacijsku strategiju razlike u razlikama procjenjujemo uzro？ni u？inak reforme na ishode tr？i？ta rada potencijalno obuhva？ene skupine. Rezultati pokazuju da je reforma u najboljem slu？aju imala neutralan u？inak na zapo？ljavanje i nezaposlenost; ？tovi？e, neke procjene pokazuju da je dio mladih osoba oti？ao u neaktivnost. Tako？er, pronalazimo statisti？ki zna？ajan negativan u？inak na pla？e—posebno na pla？e ？ena i visokoobrazovanih—kako u prosjeku tako i na vi？im percentilima distribucije pla？a. Rezultati ovog istra？ivanja nude uvide u u？inkovitost mjera za zapo？ljavanja mladih u Europi i otvaraju pitanja o prikladnosti kori？tenja europskih fondova u novim dr？avama ？lanicama EU