|
- 2019
Utjecaj ?e?kih violinista u Sloveniji i Hrvatskoj do 1920-ih godinaDOI: 10.21857/9e31lhn1dm Keywords: glazbene migracije, ?e?ki glazbenici, pra?ki violinist, pra?ki konzervatorij, ravnatelji vojne glazbe, dirigenti, Václav Huml, glazba u Hrvatskoj, glazba u Sloveniji Abstract: Sa?etak Etni?ki teritoriji Hrvatske i Slovenije uvijek su bili tranzicijska zemljopisna podru?ja koja su bila otvorena za razne vrste kulturnih i glazbenih migracija i susreta razli?itih glazbenih tradicija. Jedna od najva?nijih skupina imigrantskih glazbenika bili su ?esi koji su se pojavili u Hrvatskoj i Sloveniji krajem osamnaestog stolje?a. Od po?etka devetnaestog stolje?a pa sve do 1920-ih najmanje devedeset glazbenika (violinista) podrijetlom iz ?e?ke djelovalo je kao u?itelji violine, ?lanovi orkestra (koncertni majstori i dirigenti) i ravnatelji vojnih glazbi koji su zna?ajno oblikovali glazbeni ?ivot u nekoliko gradova i mjesta u Hrvatskoj i Sloveniji. Otprilike deset posto njih bilo je aktivno na oba podru?ja. Najva?niji razlog njihove migracije bio je ekonomski. Nakon ?to su te?ko pronalazili posao u svojoj domovini, koja je bila prenapu?ena visokokvalificiranim glazbenicima, bili su prisiljeni preseliti se u podru?ja koja su bila u glazbenom razvoju i kojima su kvalitetni glazbenici bili nu?no potrebni. S druge strane, vojni glazbenici putovali su sa svojim pukovnijama posebno u hrvatske zemlje, gdje su se neki od njih nastanili i nastavili glazbenu karijeru kao civili. U?itelji violine javljali su se na natje?aje u novinama diljem austrijskog carstva; u po?etku su bili imenovani u?iteljima glazbe uglavnom u Ljubljani, Karlovcu, Rijeci i Vara?dinu. Bili su to ?iroko obrazovani glazbenici, koji su mogli predavati teoriju glazbe, pjevanje i razne instrumente, uklju?uju?i violinu. Najva?nija skupina ?e?kih violinista bili su pra?ki violinisti (u?enici Pra?kog konzervatorija). Prvi od njih pojavili su se u hrvatskim zemljama ve? 1830-ih, ali u Sloveniji ne prije 1870-ih. U Hrvatskoj su u po?etku djelovali kao ravnatelji vojnih glazbi u Puli, Bjelovaru i Osijeku, ali ve?ina ih se preselila u Zagreb 1890-ih. U Glazbenom zavodu imenovani su u?iteljima violine te kao koncertni majstori, ?lanovi orkestra i dirigenti orkestra Narodnog kazali?ta. U Sloveniji su od kraja devetnaestog stolje?a bili me?u prvim u?iteljima violine u Glazbenom dru?tvu u Ljubljani i ograncima u Novom Mestu, Celju, Kranju, Trstu i Mariboru. Jedan od najva?nijih pra?kih violinista prve polovice dvadesetog stolje?a nesumnjivo je Václav Huml (1880–1953), koji je ?kolovao generaciju sjajnih zagreba?kih violinista iz ?ire regije, koji su ostvarili me?unarodnu karijeru ?irom svijeta. Zbog toga se danas smatra osniva?em zagreba?ke violinisti?ke ?kole. Od 1920-ih, drugi pra?ki violinist, Jan ?lais, obu?avao je prvu va?nu generaciju slovenskih violinista u Ljubljani, od kojih su neki
|