Kontakti Franza Liszta s hrvatskim glazbenicima i zna？ajnicima

Sa？etak Jedna od postaja Franza Liszta na ？maloj europskoj turneji？ bio je i koncert u Zagrebu 27. srpnja 1846. godine. Tom mu je prigodom sve？ano uru？ena povelja po？asnog ？lana Hrvatskog glazbenog zavoda i izvedena je podoknica. Njegov se boravak prije svega pamti zahvaljuju？i interpretaciji Franje Ks. Kuha？a u tekstu ？Uspomene na dra. Franja Liszta？ iz 1908, u kojem ukazuje na politi？ku pozadinu Lisztova dolaska u Zagreb – poziv ma？arona da se tim virtuoznim nastupom relativizira nacionalni uspjeh ？prve hrvatske nacionalne opere？ – Ljubavi i zlobe Vatroslava Lisinskog, izvedene u prolje？e 1846. Me？utim, izvje？taj Heinricha Eduarda Josepha von Lannoya, glazbenika i Lisztova pratitelja na turneji, baca pone？to druga？ije svjetlo na taj boravak i politi？ki aspekt stavlja u drugi plan. Liszt je tom zgodom nagovijestio svoj ponovni dolazak u Zagreb. Do toga, me？utim, nikada nije do？lo, ali literatura i neki novi izvori upu？uju na razne prigode u kojima je Liszt dolazio u dodir s hrvatskim glazbenicima i istaknutim predstavnicima hrvatskog javnog i politi？kog ？ivota. Jedan od njih bio je i Denis Sermage, koji je Liszta na tom putu ugostio u svojemu dvorcu u Oroslavju. I sam je Kuha？, prema vlastitim rije？ima, bio ponukan 1850-ih godina hodo？astiti Lisztu u Weimar kako bi iskusio njegovu proslavljenu poduku (me？utim, o tome je rije？ u drugomu prilogu u okviru ovoga tematskog bloka). Liszt je, zatim, u Aachenu 1857. sura？ivao s Dragutinom (Carlom) Turányijem, pijanistom i skladateljem iz Osijeka, koji je ondje djelovao kao dirigent te jedan od suorganizatora Donjorajnskog glazbenog festivala na kojem je kao dirigent gostovao i Liszt. Gotovo 20 godina kasnije, za Lisztova boravka u Rimu, pijanist se 1876. divio virtuoznoj svirci mladoga Franje Kre？me, koji je uz pratnju sestre Anke odr？ao brojne koncerte u Italiji i u Rimu. Jedan od posrednika koji su Kre？mu povezali s plemstvom u tom gradu bio je i ？akova？ki biskup Josip Juraj Strossmayer, koji je, kako upu？uju izvori, dobro poznavao Liszta, ali se i dulje vrijeme dopisivao s princezom Carolyne Sayn-Wittgenstein. Osim toga, Liszt je u Rimu rado primao goste i pred njima se ？producirao？ na klaviru, o ？emu svjedo？i Ambroz Vranyczany ml. i dr. U ？lanku se predstavlja niz novih podataka, a neki se dosada poznati revidiraju i interpretiraju na druga？iji na？in