Zadarska biskupija u okviru Splitske metropolije od 805. do 1154. godine

Sa？etak Autor raspravlja utjecaj politi？kih odnosa na definiranje crkvenih jurisdikcijskih podru？ja i u tome sklopu status i razvoj zadarske biskupije u razdoblju od 9. do sredine 12. stolje？a. Za polaznu poziciju rasprave autor uzima ？injenicu da je kroz cijelo ranosrednjovjekovno razdoblje teritorij zadarske biskupije u kopnenom dijelu ostao ograni？en na uski pojas gradskoga zale？a. Takvo se stanje izvodi iz razvoja politi？kih i crkvenih prilika na ？irem isto？nojadranskom prostoru u 9. i na po？etku 10. stolje？a. Isti？e se, s jedne strane, da je ？irenje jurisdikcijskoga podru？ja zadarskog biskupa prvotno bilo zaprije？eno organizacijom ninske biskupije. S druge se strane upozorava i na stanje u vrijeme obnove crkvene organizacije na splitskim sinodima 925. i 928. godine. U takvu se sklopu razmatraju okolnosti koje su dovele do toga da je Zadar jo？ od mira sklopljena u Aachenu 812. godine zadr？ao autonomnu poziciju u odnosu na vlast hrvatskoga vladara. Kao rezultat takvoga razvoja prilika uobli？uje se zasebno politi？ko podru？je, u suvremenim vrelima poznato kao provincia Jadertina, ？ije se granice poklapaju s crkvenom jurisdikcijom zadarskoga biskupa. Autor upozorava na druga？iju sudbinu Splita, kojega su do kraja 9. stolje？a hrvatski vladari ve？ u potpunosti stavili pod svoj nadzor, ？to ？e se pokazati ？imbenikom od klju？ne va？nosti pri definiranju metropolijskoga sjedi？ta crkvene organizacije Hrvatskoga kraljevstva. Uklapanje grada u sustav vlasti i uprave hrvatskoga kralja omogu？it ？e splitskome nadbiskupu ？irenje jurisdikcijskoga podru？ja u duboko zale？e. Ista pozicija Trogira dovela je do toga da je u trenutku stvaranja trogirske biskupije jurisdikcijsko podru？je novoga biskupa tako？er obuhvatilo razmjerno ？iroko podru？je u zale？u grada. U zaklju？nim se razmatranjima obrazla？e za？to politi？ke mijene druge polovice 11. stolje？a nisu vi？e mogle utjecati na promjenu davno uspostavljenoga stanja