Dom narodnoga zdravlja u Osijeku – ？tamparova zamisao preto？ena u ostvarenje

Sa？etak Velikim zalaganjem Andrije ？tampara 1920-ih i 1930-ih do？lo je do reorganizacije i unaprje？ivanja zdravstvene slu？be. Pri tome je golemo zna？enje imala njegova zamisao o potrebi osnivanja i otvaranja domova zdravlja diljem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, tj. potonje Kraljevine Jugoslavije. Otvaranjem Doma narodnoga zdravlja u Osijeku s brojnim slu？bama, napose dispanzerskom i protuepidemijskom, osigurana je u gradu na Dravi bolja zdravstvena za？tita stanovni？tva. Rad Doma narodnoga zdravlja odvijao se potpuno u skladu s tada？njim programom socijalne medicine koju je zastupao ？tampar, koji je do 1930. u nekoliko navrata boravio u Osijeku. U sastavu novootvorenoga Doma narodnoga zdravlja djelovale su gradska i ？kolska poliklinika, sanitarna inspekcija, anti-TBC i ko？no？veneri？ni dispanzer, antitrahomska i antirabi？na stanica, dje？ji dispanzer, zubni odjel i Higijenski zavod, dok su pokusne ？ivotinje, potrebne za rad zavodskoga bakteriolo？kog laboratorija, dr？ane – do izgradnje posebne dvori？ne zgrade (1958/59) – u dvori？noj zgradi koja se nalazila uz zgradu u kojoj je danas Odjel neurologije, dakle u sklopu osje？ke Op？e bolnice