ARBITRA？A PO UZORU NA RIMSKO PRAVO U GRANI？NOM SPORU IZME？U LOVRANA I MO？？ENICA (1646.)

Sa？etak Grani？ni spor izme？u Lovrana i Mo？？enica iz 1646. godine poznat je u literaturi, dok je arhivski izvor u kojemu je zabilje？en paleografski i filolo？ki odgovaraju？e obra？en i vrednovan. Premda je rije？ o pravnom aktu, njegova je pravna odrednica nepoznata, ？to se posebno odnosi na nekoliko instituta, pojmova i izri？aja koji svojom precizno？？u, odre？eno？？u i pravnotehni？kom izra？eno？？u odudaraju od mjesnih feudalnih obi？ajnih pravnih shva？anja toga vremena. K tome, premda su ti pojmovi te izri？aji u ispravi dokumentirani na talijanskome, oni su prigodno talijanizirani, a zapravo pripadaju latinskom jeziku. Dodatno, kada se spominju, oni odstupaju od uobi？ajene srednjovjekovne deskriptivnosti pravnoga jezika i administrativno-funkcionalnog stila kojima obiluje tada？nja pravna diplomatika. Kako sve navedene naznake upu？uju na mogu？nost da su klju？ni pojmovi, izri？aji i instituti u lovransko-mo？？eni？kom razgrani？enju preuzeti iz rimske pravne tradicije koja je na ovo podru？je prodirala i posredstvom ius commune te dijelom iz rimsko-kanonskoga procesa, u radu se propituje njihovo pravno podrijetlo te uloga i svrha koja se njihovim kori？tenjem postizala u konkretnom razgrani？enju. U radu se posebna pa？nja posve？uje procesnom mehanizmu kojim je rije？en grani？ni spor izme？u Lovrana i Mo？？enica te mogu？nosti da je on oblikovan po uzoru na rimsku arbitra？u i donekle na rimsko-kanonski proces