Uvodnik

Sa？etak Peti broj Socijalnih tema logi？an je plod nastavka na？ih nastojanja! Mali je to jubilej ovog ？asopisa koji odolijeva svim nevoljama koje se uop？e u tom podru？ju znanstvenog djelovanja mogu pojaviti! No, usprkos svemu, on i dalje opstaje. I sada, poslije ovog broja, ？ini nam se da mu nema kraja! U ideji Uredni？tva ovaj broj je trebao biti posve？en znanstvenoj kriti？koj analizi na？ega pravnog sustava bremenitoga vi？e nego upitnim zakonskim rje？enjima, nedjelotvorno？？u sudova te eti？kim dubiozama sudionika ？itavog tog sustava. Trebao je donijeti nove ideje i suvisle prijedloge usmjerene nala？enju mogu？ih rje？enja za njegovo ozdravljenje, pokazati putove kojima bi trebalo i？i. Na？alost, ni autori koji su se prihvatili tog pothvata nisu zavr？ili svoje ？lanke do zaklju？enja broja! Ovakav razvoj situacije u？inio je da radovi koje ？e zainteresirani znanstveni krugovi na？i na stranicama petoga broja Socijalnih tema, ostanu u u？em psihosocijalnom krugu interesa, ？to za sam ？asopis nije nimalo lo？e! Zahvaljuju？i tome neki zaista izuzetni ？lanci objelodanjeni su i prije no ？to je bilo planirano! Prvi od tih ？lanaka posve？en je ？zelenom socijalnom radu”, ujedno i prvi u nas koji se tako eksplicitno bavi ovim zanimljivim i tako aktualnim temama povezuju？i ekolo？ke paradigme sa suptilnim podru？jima djelovanja socijalnog rada dnevno preplavljenog pojavama kojih su korijeni upravo u tim ekolo？kim, klimatskim i njima uvjetovanim fenomenima! Slijedi ？lanak koji se vrlo intenzivno bavi pitanjima kontratransfera u art terapiji i tako nas, nakon ？lanka posve？enog katarzi？nom djelovanju drame autorice Pu？kar Mustafi？ (u ？etvrtom broju), nastavlja voditi razmi？ljanjima o umjetnosti ne samo kao o fenomenu koji omogu？uje: opu？tanje, osloba？anje od te？kim do？ivljajima izazvanih napetosti, lije？enje i vrlo ozbiljnih psihi？kih pote？ko？a, nego i kao ？ljep？oj sestri” znanosti, koja ponekad i prije nje, znanosti, ina？e u ovoj zapadnoj, sada ve？ ozbiljno dekadentnoj civilizaciji, predodre？enoj i okrunjenoj ekskluzivnim pravom na otkrivanje tajni ovoga svijeta, otkriva ？esto i najslo？enije znanstvene zagonetke! I ne samo to, umjetnost, osobito ona umjetnost rije？i, ista ta otkri？a nudi formulirana na daleko ljep？i, ？armantniji i suptilniji na？in! Za to ona, umjesto suhoparnog znanstvenog jezika, koristi rimu, metaforu, alegoriju i druge stilske figure nude？i svijetu spoznaje o njemu bez o？ekivanja da za epohalna otkri？a dobiva razne znanstvene nagrade i njima se kiti! Njoj, umjetnosti, dovoljno je da oslika svijet. Nekada nagr？en, iskritiziran, ismijan, ali i uljep？an. Svakako