MIROVNI PLANOVI I SPORAZUMI ZA BOSNU I HERCEGOVINU

Sa？etak Od po？etka agresije na Bosnu i Hercegovinu, to？nije od 1991. godine vode se polemike o ustavnom ure？enju BiH. Mirovni planovi i sporazumi koji su trebali odrediti ustavno ure？enje BiH kao slo？ene dr？ave nisu provedeni u djelo zbog razli？itog vi？enja ustavnog ure？enja Bosne i Hercegovine od triju konstitutivnih naroda Hrvata, Srba i Bo？njaka/Muslimana. Jedan od dva uvjeta za priznanje BiH bio je i Cutileirov plan, koji je BiH odredio kao slo？enu dr？avu sastavljenu od tri republike odre？ene po etni？kom principu. Taj dio plana u djelo nisu proveli predsjednik Izetbegovi？ i izabrani bo？nja？ki politi？ari iako je to bio uvjet za priznanje samostalne i suverene BiH. Tri razli？ita ustavna ure？enja BiH koja zastupaju tri konstitutivna naroda BiH se prote？u od po？etka rata pa do danas. Ta tri ure？enja su: Bo？njaci – gra？ansko ure？enje; Hrvati – federalno ure？enje; Srbi - vlastita dr？ava. Svi mirovni planovi za BiH su, osim zadovoljavanja brojnih ？imbenika poput gospodarskih, kulturnih, vjerskih i drugih, uklju？ivali prije svega i etni？ki ？imbenik. Progla？enje svih planova za prekid rata podjelom BiH od ve？ine bo？nja？kih politi？ara i dijela me？unarodne zajednice je jo？ jedan od poku？aja izgradnje BiH kao gra？anske dr？ave gdje bi vrijedilo pravilo jedan ？ovjek – jedan glas. Daytonskim mirovnim sporazumom do？lo je do prekida rata u BiH i uspostave mira, ali nije do？lo do uspostave odr？ive i prosperitetne BiH. S novim ustavnim ure？enjem, koje je nu？no za postizanje jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, Bosna i Hercegovina bi ostvarila razvoj i bio bi joj olak？an pristup ulasku u Europsku uniju. Ostvarivanje jednakopravnosti me？u konstitutivnim narodima BiH mo？e biti ostvareno samo druga？ijim ure？enjem Bosne i Hercegovine