？Za kmetske prste“. Juraj Dobrila i ？irenje pisane rije？i

Sa？etak ？itaoni？ki pokret, odnosno otvaranje hrvatskih ？itaonica u Markgrofoviji Istri, polustoljetni je proces kojeg je nemogu？e razumjeti izvan ？ireg konteksta nacionalne integracije. Dru？tvena i politi？ka emancipacija hrvatskog stanovni？tva prvo je zahvatila rubne dijelove pokrajine, Kastav？tinu i otoke, dok su se unutra？njost Poluotoka i zale？e gradova na zapadnoj obali znatno sporije odvajali od utjecaja talijanskoga gra？anstva. Ipak, pisana rije？ na vlastitom jeziku i onamo je prodirala ve？ od sredine 19. stolje？a, prije svega poticana trudom i marom vode？eg preporoditelja istarskih Hrvata – Jurja Dobrile. Molitvenik Ot？e budi volja tvoja!, pastirska pisma, kalendar Istran i glasilo Na？a sloga..., tiskovine na hrvatskom jeziku namijenjene slabo obrazovanom seoskom stanovni？tvu, obilje？ile su Dobrilino razdoblje i pretvorile se u jedan od stupova na kojima je oblikovana hrvatska nacija u Istri. Uz navedene primjere, potrebno je posebno naglasiti biskupovu suradnju sa zagreba？kim Dru？tvom sv. Jeronima koja ukazuje na povezanost kulturnog uzdizanja i integracijskog procesa. Iako se, dakle, val pokretanja ？itaonica razlio Istrom u desetlje？ima nakon Dobriline smrti, u ruralnim je krajevima ve？ postojao neuklonjivi temelj oblikovan biskupovom preporodnom djelatno？？u