Obiteljski odnosi i roditeljstvo u obiteljima razli？itog prihoda: kako je ？ivot u visokom riziku od siroma？tva povezan s funkcioniranjem obitelji adolescenata?

Sa？etak U radu se prikazuje doprinos objektivnih i subjektivnih pokazatelja socioekonomskog statusa, izlo？enosti stresnim doga？ajima i dostupnosti socijalne podr？ke kvaliteti obiteljskih odnosa i riziku za zlostavljanje djece kod majki adolescenata u obiteljima izlo？enim visokom i niskom riziku od siroma？tva. U istra？ivanju su sudjelovale 392 majke ？ija su djeca u？enici prvih razreda srednjih ？kola. Kriterij za klasifikaciju obitelji u one s visokim (VRS) i niskim rizikom od siroma？tva (NRS) uskla？en je s cenzusom za primanja ve？eg doplatka za djecu (N=163, VRS, prosje？ni prihod po ？lanu doma？instva 719,14 kuna) u odnosu na obitelji koje nemaju pravo na dje？ji doplatak (N= 229, NRS, prosje？ni prihod po ？lanu doma？instva 3 357,53 kuna). Rezultati su pokazali da, u skladu s Congerovim modelom obiteljskog stresa, u obiteljima koje su u visokom riziku od siroma？tva konflikti u obitelji (mjereno Skalom obiteljskog funkcioniranja; Noller, 1988.) i rizik majki za zlostavljanje djece (mjereno Inventarom rizi？nost za zlostavljanje djece; Milner, 1986.) statisti？ki su zna？ajno ？e？？i u odnosu na obitelji koje su u niskom riziku. Kod majki VRS zna？ajni prediktori rizi？nosti za zlostavljanje djece su posramljenost zbog financijske situacije i izlo？enost ve？em broju stresnih doga？aja. Kod majki VRS, socijalna podr？ka, iako zna？ajno smanjuje rizik od zlostavljanja djece, ima vidljivo manju snagu kao ？imbenik za？tite nego kod majki obitelji s NRS-om. Nalaz da je 8,7% majki iz obitelji u niskom riziku od siroma？tva i 20,2% majki u visokom riziku od siroma？tva visoko rizi？no za zlostavljanje djece analizira se pod vidom ve？eg broja socioekonomskih prediktora i mogu？nosti djelotvornog integriranog pristupa obiteljima s djecom u visokom riziku od siroma？tva