FINANCIRANJE UNIVERZALNE USLUGE ？IROKOPOJASNOG PRISTUPA INTERNETU: NOVI IZAZOVI ZA HRVATSKU

Sa？etak Op？a informatizacija dru？tva i razvoj e-sadr？aja jasan su cilj Strategije 2020 Europske unije te Digitalne strategije RH donesene (tek) sredinom 2016. za razdoblje 2016.-2020. Te su strategije podloga za razvoj i investicije u infrastrukturu ？irokopojasnog pristupa internetu, koje bi 2020. trebale rezultirati pokriveno？？u brzim internetom od minimalno 30 Mbit/s ili vi？e za 100 % stanovni？tva te ultrabrzim internetom od vi？e od 100 Mbit/s za polovinu stanovni？tva. Takva op？a informatizacija u samo nekoliko godina treba ubrzati gospodarstvo EU-a i u？initi ga konkurentnijim u odnosu na dalekoisto？ne takmace, no razlike u po？etnoj razvijenosti me？u razli？itim dr？avama ？lanica EU-a te prete？ito ruralan karakter nekih od njih, uz dispergirano stanovni？tvo, teritorijalnu nehomogenost i nesre？eni katastar infrastrukture (poput Hrvatske), ？ine ostvarenje tih ciljeva u zadanim rokovima vrlo izazovnima. O？ito je da su dr？avne potpore, uz sredstva fondova EU-a, prvi izbor za vrlo velike investicije u razvoj ？irokopojasnog interneta u idu？e tri godine. Pretpostavka njegova financijski u？inkovitog razvoja jest integrirani model razvoja infrastrukture, pri ？emu se razvoj ？irokopojasnog interneta planira u suradnji s ostalim komunalnim operaterima, uz kori？tenje postoje？ih infrastrukturnih kapaciteta. Pretpostavka za to jest sre？eni katastar komunalne infrastrukture, napose u ruralnim podru？jima, ？to u RH nije slu？aj. Pretpostavka za po？etak rada na sre？ivanju komunalne infrastrukture u RH stvorena je (zakasnjelim) dono？enjem Zakona o mjerama za smanjenje tro？kova postavljanja elektroni？kih komunikacijskih mre？a velikih brzina te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dr？avnoj izmjeri i katastru nekretnina u posljednjim danima 2016. Vrijeme potrebno za kvalitetnu implementaciju tih propisa i sre？ivanje katastra infrastrukture te tek nakon toga pristupanje investicijama u ？irokopojasni internet znatno nadilazi rokove zadane Strategijom 2020 EU-a te Digitalnom strategijom RH. Mo？e se stoga o？ekivati da ？e kona？ni tro？kovi razvoja ？irokopojasnog interneta u RH biti ve？i od optimalnih zbog ka？njenja u dono？enju potrebne pravne podloge i njezine provedbe. Tako？er, komparativna iskustva govore u prilog tezi da razvoj te infrastrukture putem dr？avnih potpora negativno utje？e na daljnju liberalizaciju tr？i？ta i razvoj jedinstvenog digitalnog tr？i？ta EU-a. No o？ito je da globalni gospodarski interes EU-a i s time povezana informatizacija i masovni razvoj ？irokopojasnog interneta kao univerzalne usluge opravdava usporavanje liberalizacijskih trendova i odre？eno