To？ke preokreta u integraciji migranata na tr？i？te rada u Europi i prelijevanje koristi u Rumunjsku i Srbiju: uloga socio-psiholo？kih vjerodajnica

Sa？etak U ovom radu primjenjuje se dvostruka analiza koja obuhva？a ekonomske i socio- psiholo？ke koordinate u integraciji migranata na tr？i？ta rada u deset zemalja EU-a (EU-10), uglavnom imigrantima (naime: Belgija, Danska, Finska, Francuska, Velika Britanija, Njema？ka, Austrija, ？vedska, Italija i ？panjolska). Fokus je na otkrivanju va？nosti socio-psiholo？kih vjerodajnica za aktivno sudjelovanje imigranata na tr？i？tu rada s ciljem ekstrapolacije ？imbenika (razdoblje od 2000-2019), koji mogu potaknuti ili zakomplicirati sli？an proces u budu？nosti. Osim ukupnih tijekova useljavanja, osobita pozornost u istra？ivanju je stavljena prelijevanje koristi na dobitke za Srbiju i Rumunjsku u njihovim migracijskim izazovima prema EU-10. Skup metoda i makro-ekonometrijskih modela, temeljenih na prostornoj analizi, analizi popre？nog presjeka i modeliranju strukturalnih jednad？bi, primjenjuje se na uravnote？enom panelu podataka zemalja koji je formirala EU-10. Rezultati nagla？avaju da se pove？ano sudjelovanje u dru？tvu, zajednici i pobolj？anje zadovoljstva ？ivotnim standardom (subjektivno blagostanje) pozitivno odra？ava na integraciju migranata u gospodarstva doma？ina, budu？i da dovodi do tendencije pove？anja stope zaposlenosti stranog stanovni？tva. Suprotno tome, negativan utjecaj nastaje uslijed socijalne isklju？enosti i smanjene sigurnosti radnih mjesta, dok materijalno li？avanje tako？er zna？ajno smanjuje mogu？nosti zapo？ljavanja stranog stanovni？tva i njihovu aktivnu integraciju na tr？i？te rada