ZAKONSKO NASLJE？IVANJE U RIMSKOJ PRAVNOJ TRADICIJI

Sa？etak Nasljedno pravo grana se na dvije glave; oporu？no i zakonsko naslje？ivanje. Ako oporuka ne postoji ili nije valjana, dolazi do zakonskog naslje？ivanja to jest, u takvim slu？ajevima naslje？ivanje se okre？e zakonu te dolazi do naslje？ivanja onih koji su bili povezani najbli？om vezom s ostaviteljem u sklopu postoje？ih obiteljskih veza. Glavna tema rada je zakonsko naslje？ivanje, odnosno njegov polo？aj i razvoj u rimskome pravu. Kao po？etna to？ka dan je uvid u op？eniti razvoj i sam pojam rimskog nasljednog prava te je njegovo ure？enje razmatrano tijekom razli？itih povijesnih razdoblja. Nadalje, razra？uju se osnovni elementi nasljednog prava kao ？to su pretpostavke za stjecanje nasljedstva, posljedice stjecanja nasljedstva i pravna za？tita nasljednika. Tako？er, razra？uje se institut bonorum possessio koji dovodi do va？nih promjena u kontekstu nasljednog prava. U drugom dijelu detaljno se analizira samo zakonsko naslje？ivanje, daju？i uvid o promjenama reda naslje？ivanja i o samim karakteristikama pra？eno preko civilnog, pretorskog, carskog i Justinijanova prava. Daje se pregled zakonskih redova te odnosi me？u nasljednicima. Tre？i dio nadovezuje se na prethodna dva, opisuju？i suvremeno nasljedno pravo te kakav je utjecaj ostavljen na hrvatski nasljednopravni sustav. Odgovor na to pitanje daje se analizom Zakona o naslje？ivanju koji u Republici Hrvatskoj ure？uje institut naslje？ivanja i odre？uje krug potencijalnih zakonskih nasljednika. Na kraju rada iznesena su razmi？ljanja o va？nosti postojanja spomenutog instituta te njegova svrha i zna？aj koji u？iva u dru？tvu i pravnom sustavu