PLEMSTVO DUHA U FILOZOFIJI ERICHA FROMMA

Sa？etak U intelektualnome diskursu 20. stolje？a umnost kao univerzalnu kategoriju umnogome je zamijenila njezina instrumentalna ina？ica. U spomenutome stolje？u prevladava distopijska misao koja u ？ivot suvremenoga ？ovjeka unosi nihilizam i apsurd. Univerzalne ？ivotne vrijednosti kao vezivno tkivo civilizacije, ideal koji je bio trajno prisutan u povijesti ljudskoga roda, u suvremenome dobu vi？e nisu na istaknutome mjestu. Unato？ tim nepovoljnim okolnostima svojim stvarala？tvom pojedini filozofi odgovorit ？e na moderne izazove i pokazati postojanje vrijednosti bez kojih civilizacija ne mo？e opstati. Zna？ajnik koji je afirmativno promi？ljao o ？ivotu i tragao za alternativom postoje？emu stanju bio je i Erich Fromm. U radu se njegov esencijalizam povezuje s na？iroko poznatim i primjenjivanim pojmom ？plemstvo duha“. Tako？er se opisuje Frommova kritika kapitalizma i socijalizma kao neodgovaraju？ih dru？tvenih sustava. Modernoj stvarnosti koja se dr？i svijetom bez alternative u radu se suprotstavlja Frommova vizija ideala ljudske prirode, odnosno tip karaktera kojemu ？e biti cilj rast i razvoj svih ？ovjekovih mogu？nosti. Me？u najvrjednije ljudske mogu？nosti ubrajaju se produktivno mi？ljenje i produktivna ljubav. Najvi？i oblik produktivnosti pripisuje se revolucionarnomu karakteru, odnosno ？ivotnoj orijentaciji koja se identificira s ？ovje？anstvom, rabi univerzalna mjerila te gaji sklonost i ljubav za ？ivot. Na kraju se zaklju？uje kako se bez duhovne plemenitosti ne mo？e odr？ati ni vizija zreloga ？ivota