Kaznenopravna za？tita vjere u Hrvatskoj i Slavoniji na prijelazu iz 19. u 20. stolje？e

Sa？etak U radu se analiziraju odredbe Kaznenog zakona o zlo？inima, prijestupima i prekr？ajima od 27. svibnja 1852., kojima se vjerskim pravnim dobrima u Hrvatskoj i Slavoniji na prijelazu iz 19. u 20. stolje？e jam？ila kaznenopravna za？tita. U skladu s trodiobom ka？njivih pona？anja na zlo？ine, prijestupe i prekr？aje te？i slu？ajevi delikata protiv vjere objedinjeni su u zlo？inu smetanja vjerozakona (§ 122.), koji je obuhva？ao bogohuljenje, smetanje dr？avno priznatog vjerozakona i svetogr？e, navo？enje na otpadni？tvo od kr？？anske vjere te ？irenje bezvjerstva ili nauka protivnog kr？？anskoj vjeri. Lak？i slu？ajevi delikata protiv vjere normirani su kao prijestupi protiv javnog mira i reda, i to kao: vrije？anje zakonom priznate crkve ili vjerske zajednice (§ 303.) i promicanje vjerske sljedbe koju je dr？ava ustanovila kao nedopu？tenu (§ 304.). Pored normativnog okvira u radu se prikazuje samo relevantna sudska praksa, pod ？ime se misli na one slu？ajeve na temelju kojih su sudovi oblikovali na？elna shva？anja o deliktima protiv vjere. Primjeri iz sudske prakse obuhva？aju ponajprije presude vrhovnog suda, kao i slu？ajeve koji su u tada？njim komentarima kaznenog zakona i ud？benicima bili istaknuti kao relevantni za sudsku praksu jer su se njima definirala sporna obilje？ja bi？a kaznenog djela. Time je utvr？en konkretni sadr？aj pojedinih delikata protiv vjere te je povu？ena jasna granica izme？u dopu？tenog i ka？njivog pona？anja. U onim slu？ajevima u kojima se ka？njivo pona？anje iz nekog razloga nije moglo podvesti pod odredbe kaznenog zakona za？tita vjerskih pravnih dobara nastojala se posti？i odredbama upravnog (redarstvenog) prava. Naposljetku, analizom dostupnih statisti？kih publikacija, u onom opsegu koji nam dopu？ta statistika kao kriminolo？ka metoda, upozorava se na rasprostranjenost i u？estalost delikata protiv vjere na podru？ju Hrvatske i Slavonije te na politiku njihova ka？njavanja. Delikti protiv vjere imali su vrlo mali udio u ukupnom kriminalitetu, dok je sudska politika njihova ka？njavanja bila vrlo blaga