SVIJET (NI)JE NAU？IO LEKCIJU IZ FINANCIJSKE KRIZE

Sa？etak Velika financijska i ekonomska kriza pravi su ？kolski primjer ekonomske katastrofe neshvatljivih razmjera. Iako (do danas) jo？ uvijek nema konsenzusa o uzrocima ove krize, ve？ina stru？njaka prepoznaje krivce za krizu, ponajvi？e u financijskom sustavu koji se odmaknuo od kontrole i izbjegava regulaciju i nadzor. Vi？e od deset godina nakon po？etka financijske krize, centralni bankari i politi？ari tap？u po le？ima: najgore je iza nas i oporavak je u？injen. Gre？ka. Samo je pitanje vremena do izbijanja krize. I to punom snagom ... Makroekonomski indeks otpornosti (kojeg su zajedno razvili ？vicarski institut SRE - Swiss Re i britansko sveu？ili？te LSE - londonska ekonomska ？kola) pokazuje da je globalna ekonomija danas manje otporna na globalnu financijsku krizu nego 2007. Analiza pokazuje da je 80 posto zemalja (koje pokrivaju 31 zemlju s 75% udjela u svjetskom BDP-u) sada ranjivije u tom pogledu, uprkos ？injenici da su financijske institucije ja？e nego ？to su bile na po？etku krize. Nedavno je na blogu Svjetske banke objavljen ？lanak ？iji je autor Augusto Lopez-Claros, biv？i direktor Globalnih pokazatelja i analiti？ar Svjetske banke. Zanimljiv je iz vi？e razloga: posebno jer se zala？e za fiskalnu stabilizaciju u narednim godinama. Upozorio je da je danas u mnogim zemljama javni dug na razini zadnji put vi？enoj na kraju Drugog svjetskog rata. Prema njegovom mi？ljenju, neki oblik fiskalne konsolidacije, podr？an drugim strukturnim i institucionalnim reformama, mo？da ？e biti jedini odr？iv put u narednim godinama. U prilog ovoj tvrdnji iznosi i tri argumenta. To su sveukupno smanjeni fiskalni prostor, zatim pove？ani srednjoro？ni pritisci i, kona？no, volatilnost financijskog tr？i？ta. Kako su novinari i op？e poslovno novinarstvo reagirali na po？etak financijske krize i ？to smo nau？ili iz nje? Je li nova financijska kriza stvarno na putu